Nadziru li se vlasnici i uzgajivači pasa, šta građani treba da prijave i kome

Vijesti 16. okt 202111:37 > 12:47 1 komentar

Nedosljedna primjena Zakona dovodi do sve češćih incidentnih situacija poput uginuća 50 pasa u neregistriranom skloništu na Nišićima, čestih napada pasa na građane, pojave snimaka borbe pasa ili pucanja na psa lutalicu iz vatrenog oružja na javnom mjestu. Poznaju li policijski službenici odredbe ovog Zakona? Zašto su “nevidljive” veterinarske inspekcije? Nadziru li se vlasnici i uzgajivači životinja? Šta sve građani treba da prijave i kome? Ko je odgovoran za pse lutalice i kako se sankcionišu neodgovorni vlasnici pasa? Samo su dio pitanja za Sanju Bianculli, PR Dogst Trusta, Selmira Velića, glavnog inspektora Inspektorata veterinarske inspekcije KUIP-a i Ingu Dujmović iz Ureda za veterinarstvo BiH.

Zabranjeno i nehumano

Da li je obavljen inspekcijski nadzor u mjestu gdje su snimljene borbe pasa, upitali smo Velića.

“Inspekcija zna onoliko koliko je bilo u medijima. U slučaj se uključila policija kao i Tužilaštvo, nakon čega mi kao inspektorat nismo dobili zvanične informacije. Na žalost, ovo nije izdvojen slučaj da se određene nezakonske radnje registriraju, a da se nadležni o tome ne obavijeste blagovremeno“, istaknuo je.

Ko su vlasnici koji zloupotrebljavaju životinje?

“To je pitanje za inspekciju. Mi najčešće saznamo iz medija i od građana. Uvijek savjetujemo da se jave nadležnim. Prije se govorilo da se borbe pasa dešavaju u Čevljanovićima, međutim nikad nije došlo do nikakvih snimaka i dokaza kao što je ovaj put. Prema našim zapažanjima je da se nivo svijesti dosta podigao. I građani sada sasvim drugačije reaguje. Prije ne bi htjeli prijaviti, a sada imamo ljude koji poznaju bolje zakon, a ima i dosta odgovornih vlasnika koji se zaista dobro brinu o svojim psima”, navela je Sanja Bianculli.

U Nišićima je sklonište, dodala je, koje nigdje nije zapisano, koje drži nekih 70 pasa, pa evo i do bobri pasa koje je zabranjeno i totalno nehumano.

Inga Dujmović je istaknula da ono što bi se trebalo inspekcijski kažnjavati i prijavljivati zapisano je u Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja koji je isključivo usmjeren na zaštitu, dobrobit i poštivanje svih standarda koji pas zahtjeva.

“Pas na lancu od metar i po… definitivno mu je ugrožena dobrobit. Možda ga hrani i voli ali ga ugrožava”, navela je.

Dodaje da je to organizirana borba u kojoj se psi dovedu, huškaju, sa namjerom isključive borbe.

“Oni se nisu našli u parku i da su se pobili u šetnji. Namjera je da se ti psi povređuju. Mi kao veterinari ćemo izreći prekršajnu sankciju, međutim tu ima elemenata krivičnog djela koje mi ne ocjenjujemo. Mi možemo dati naznake i to ide na ocjenjivanje djela, čak ne mora se desiti da je krivično djelo, može biti novčana kazna, koju u većini slučajeva vlasnici plate”, istaknula je.

Velić je naveo da je dražanje pasa postao unosan biznis i nerijetko je da se prema zahtjevima i prijavama građana na određenim lokalitetima otkriju uzgajivači i pansioni, a to su ustvari obične avlije i dvorišta.

“Na godišnjem nivou imamo veći broj aktivnosti zabranjivanja takvog djelovanja i sankcionisanju, ali dešava se da se ugasi sklonište na jednoj strani, a pojavi na drugoj”, rekao je.

Kolike su kazne

Dujmović je kazala kako dobijaju veliki broj prijava ugroženosti pasa u transportu.

“Njih nije briga da li će životinja preživjeti taj taransport, nego je njih briga da na toj životinji zarade”, istaknula je.

Bianculli je naglasila da su za provedbu zakona odgovorne lokalne vlasti, a to uključuje općine i inspekcije.

“Govorimo o psima lutalicama. Incijativa lokalnih vlasti koji to mogu uraditi jedni sa drugima da uspostave osnovne elemente i da ih dosljedno provode. Odakle dolaze psi na ulicu? Postoje dva izbora. Već su oni koji postoje i njihova reprodukcija, a drugi je napuštanje. Potrebno je da bi se sistemski riješili i na jedno i drugo, asovnom sterilizacijom zaustaviti reprodukciju, koji već jesu napušteni i dodatnom obradom, čišćenje parazita, zaštita od bjesnila, označavanje za bolji nadzor tih pasa i eventualno udomljavanje”, kazala je.

Ukoliko psi nisu na povocu i brnjici, istaknuo je Velić, kazne vlasnicima koji to ne rade su 300 KM.

“Svaka općina u kantonu je na lokalnom nivou riješila pitanje i odredila kazne i predmetnu stvar zbog obimnosti problematike stavila u nadležnost komunalnih inspekcija. Na žalost, iako je određena sankcija, od općine do općine od 100 do 500 KM, kolege iz općinskih inspekcija nisu na ovom polju puno uradile”, rekao je Velić.

U KS je trenutno registrovano više od 12.000 pasa.

“Ako ćemo ići u kontrolu da se oni izvode na povocu i sa brnjicom, trebu napraviti kontrolni mehanizam koji će uspjeti da to izregulira na najbolji način”, zaključio je Velić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare