Najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada, Tuzlaci imaju rješenje

Vijesti 28. mar. 202119:592 komentara
Podijeli:

Godinama Bosna i Hercegovina ima problem sa zagađenjem zraka, vode, tla. U sastavu zagađenja ima između 30 i 50% organskog otpada koji je težak. Međutim, on se jednostavno može zbrinuti i svaki građanin to može učiniti kao što stanovnici Gornje Tuzle rade kompostiranje otpada, ali i razdvajaju ambalažni i stakleni otpad.

Prije 18 godina Sadija Mašić iz Gornje Tuzle počela je kompostirati kućni otpad u improvizovanim kutijama, a kasnije nastavila u pravom komposteru.

“Na početku dole stavi se malo suhih grančica ili nešto tako. Onda stavljate sloj ovog kućnog otpada, znači sve što radite, gulite, toz od kafe… Onda pospem ovako malo piljevine, neke suhe materije. Kada pokosim travu, osušim je. Kada smo dobijali kompostere, dobili smo i ovu neku smjesu koja brže razgrađuje taj kompost, tako da i to pospem”, pojašnjava Mašić.

Doda se malo i vode. Nakon određenog perioda, Sadija vadi smjesu i ostavlja na gomili pod dekom da sazrije te je prosijava i koristi za biljke. I njene komšije kompostiraju organski otpad iz kuhinje, vrtova, voćnjaka, travnjaka, pepeo od izgaranja drveta itd.

“Idu grančice, ide, npr. od paradajza otpad… Sve što je deblje isječemo i isitnimo. Sada se krompir guli, mrkva, luk. Stavljamo to, ali i travu. Ne smijemo stavljati, npr. orahov list”, priča Esad Muhamedbegović.

Kompostere su su ovi ljudi dobili kroz prekogranični projekat “Predgrađa recikliraju – Uspostavljanje sistema upravljanja otpadom u prigradskim naseljima Užica i Tuzle” u okviru instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II). Tuzla je dobila 300 komada, od čega je 85 u Gornjoj Tuzli.

“Da sami sebi pripreme lijepu zemlju za cvijeće i svoj vrt jer se mi svi pomalo bavimo poljoprivredom i zbog čega bi davali novac za nešto, a sa druge strani bacali ono što možemo iskoristiti. Tako da radimo kompostiranje i stalnu edukaciju”, kaže Maida Mehmedović, MZ Gornja Tuzla.

“Što se tiče same lokacije ispred Društvenog doma, mi smo napravili projekat gdje smo educirali mlade na koji način da vrše kompostiranje kao i građane. Ovaj komposter služi i nama uposlenicima doma, ali i samim korisnicima i zaista ga koristimo”, dodaje Sanela Jasenčić, Eko zeleni Gornja Tuzla.

Obradom organskog otpada u domaćinstvima, dobija se kompost koji košta 200 KM po toni.

“Ono što je interesantno za lokalne zajednice je da one imaju problem sa upravljanjem otpada i deponovanjem jer se deponovanje u zadnje vrijeme plaća prema toni. Kompostiranje je izvrstan način da smanjimo količinu otpada na jednostavan način. Sve opštine i gradovi u BiH trebali bi krenuti sa ovim aktivnostima”, smatra Džemila Agić, Centar za ekologiju i energiju Tuzla.

Ineteresa građana ima, ali treba više edukacije i podstreka od lokalne zajednice. Razvijanje svijesti o čišćoj okolini je prioritet.

“Moramo se truditi. Ne možemo čekati da nam sve padne s neba. Nije sve riješeno u državi, pa nije ni u našem gradu. Mi pokušavamo biti partner našem gradu, komunalnom preduzeću i Centru za ekologiju i energiju i da riješimo neke probleme”, poručuje Mehmedović.

“Ja sam pušač ali nikada ne bacam opušak na cestu. Trebala bi država, a prvo naš grad Tuzla pa i šire, da svakom domaćinstvu da ovako neki komposter jer bi onda bilo manje otpada”, zaključuje Mešić.

Kompostiranje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada. To svako može raditi i komposter napraviti od materijala koji ima. Samo je potrebna volja i veća odgovornost prema prirodi.

Komentari

Vaš komentar