Tornada, poplave, požari, suše, toplotni valovi intenzivirali su se proteklih decenija. Uz gubitak brojnih ljudskih života, ogromne su i ekonomske i ekološke štete. Naredne godine su ključne jer se približavamo globalnom klimatskom vanrednom stanju, upozoravaju klimatolozi. Šta je potrebno promijeniti - šta BiH može učiniti, ali i mi kao pojedinci?
Industrija, saobraćaj, otpad – sve je to slika nemarnog odnosa prema prirodi. No, taj odnos mogao bi biti poguban za glavnog uzročnika klimatskih promjena – čovjeka. Posljedice globalnog zagrijavanja naročito će biti primjetne u narednim godinama, a već se sada naziru.
Šta kažu istraživanja?
”Neki su radili projekcije što se tiče toplinskih valova jer utiču jako na zdravlje ljudi. Te projekcije su takve da pokazuju da cijeli ovaj dio Evrope, ajmo reći srednji dio sredozemlja, da će toplinski valovi biti sve dugotrajniji, sve češći, ali sigurno je da ima veze sa klimatskim promjenama”, naveo je klimatolog Mirko Orlić.
Osim toplinskih valova, posljedice klimatskih promjena su i učestalije poplave, suše i požari. Bh. građani su svjesni opasnosti. 76% njih smatra da su klimatske promjene problem, pokazuju istraživanja. Ipak, veliki broj građana nije zainteresovan za kupovinu ekološki prihvatljivih proizvoda.
Građani nisu spremni da aktivno čuvaju okoliš. Pokazuje to iskustvo Udruženja Ekosol koje je napravilo stranicu za mapiranje ilegalnih deponija – što je trebao biti prvi korak ka njihovom uklanjanju.
”Za vrijeme trajanja projekta mislim da su se samo dvije osobe obratile. Baš je slab odziv bio i te informacije koje smo dobili bile su slabe. Bilo je ono ”kada ćete doći da očistite?” Nije bilo podrške šta oni mogu uraditi koje informacije mogu dati”, rekla je Medina Bristrić iz UG Ekosol Tuzla.
Suton ljudske civilizacije
Stoga je promjena svijesti jedino rješenje, poručuju iz Ekosola. Osim pojedinačnog doprinosa bitan je i institucionalni. BiH se obavezala da će smanjiti emisije štetnih gasova za više od jedne trećine do 2030. godine, a predviđena su ulaganja od 17 milijardi maraka. Da bi se spriječila katastrofa, poručuju stručnjaci, potrebno je uraditi konkretne stvari i ulagati u zelenu infrastrukturu.
”Potrebna ulaganja kako bi se klimatska kriza zaustavila u čistu energiju do 2050. godine procjenjuju se na pet triliona dolara. Međutim, to je opet manji iznos nego što će biti od šteta ako pređemo kritičnu razinu nakon koje nema povratka u toj klimatskoj krizi”, kazao je Julije Domac, savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu.
Čišća životna sredina, briga o prirodi, dekarbonizacija energetskog sistema, zdraviji način života, izgradnja sistema za rana upozorenja – dio su rješenja i jedini ispravan put. U suprotnom, objašnjavaju klimatolozi, slijedi suton ljudske civilizacije.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!