Stigla nam je Nova godina, ali ostali su stari problemi. Na tešku situaciju upozoravaju i iz NATO-a. Poručili su kako će slabljenje institucija na državnoj razini narušiti sigurnost Bosne i Hercegovine, dok je za New York TImes krivac za krizu MIlorad Dodik.

Navodi o korupciji

Evidentan porast tenzija, agresivna retorika, zaustavljanje reformi, strani akteri koji rade na podrivanju napretka – no NATO će nastaviti da promoviše stabilnost i saradnju u regiji, poruka je prvog čovjeka Saveza, Stoltenberga. Ističe Oružane snage kao jednu od najjačih multietničkih institucija u državi, te jedno od najznačajnijih dostignuća nakon Dejtona.

“Svaki pokušaj slabljenja institucija na državnom nivou samo će narušiti sigurnost Bosne i Hercegovine. To će također imati negativne posljedice po njenu ekonomiju i regionalnu stabilnost. Dakle, potpuno smo posvećeni nastavku podrške svim naporima da se promovišu reforme i da se obezbijedi efikasno funkcionisanje državnih institucija. Pozivamo političke lidere da rade konstruktivno i da pokažu političku volju za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini u unapređenju evroatlantskih aspiracija”, naveo je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.

New York Times piše kako je počelo aferom “Kisik”, nastavilo Dodikovim nastojanjem da se na aferu zaboravi, nasrtajem na institucije države. Dok pojedine strane diplomate vide secesionističke prijetnje prvenstveno kao sredstvo izbjegavanja navoda o korupciji, mnogi Bosanci pak, navodi autor Higgins, strahuju da je mir u zemlji ugrožen.

“Ti balkanski ratovi su ostavili oko 140.000 mrtvih ljudi, uvukli ratne avione i vojnike NATO-a i stvorili jaz između Rusije i Zapada koji ostaje i danas. Sada Sjedinjene Države i Evropska unija, kojoj Bosna teži da se pridruži, očajnički žele spriječiti da nova kriza eskalira u sukob ili da stvori vrstu političke nestabilnosti koju bi Rusija mogla iskoristiti. Rusija, koja želi spriječiti ulazak Bosne u blok ili NATO, već je na strani gospodina Dodika”, piše New York Times.

Uprkos brojnim posjetama međunarodnih diplomata, prijetnjama sanckijama, Dodik mjesecima kategoričan.

“Mi imamo pravo na vojsku Republike Srpske i mi ćemo to organizovati, kako će se oni organizovati to je njihov problem. Da li ćemo participirati u institucijama BiH koje nisu ustavne, nećemo. Mi ćemo nastaviti da radimo onako kako smo i planirali”, u oktobru je rekao Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.

Napad na ustavni poredak

Nakon Agencije za lijekove, sljedeći na udaru je VSTV, tako je najavio Dodik, i to dok su trajala saslušanja u Tužilaštvu BiH pod sumnjom na krivično djelo – napad na ustavi poredak. Dodik do danas, bar zvanično, nije saslušan. Jednom prenesene nadležnosti s entiteta na državu, postaju trajno prenesene. Ni Parlamentarna skupština ih ne može vratiti nazad, upozorava član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović. Svi zakoni o prenosu nadležnosti usvojeni su jednoglasno u Parlamentu. Za njih su glasali i iz Dodikove stranke.

“Ustavni sud je, po apelacijama zvaničnika iz RS, potvrdio da su dodatne nadležnosti i institucije u skladu s Ustavom. Ako, uprkos svemu ovom, jedna administrativna jedinica, kao što je entitet, pokuša unilateralno preuzeti državnu nadležnost, onda se zna šta je to. To je napad na ustavni poredak i akt pobune”, rekao je Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH.

Podsjeća na član Dejtonskog sporazuma koji se tiče nadležnosti između države i entiteta a između ostalog kaže – Bosna i Hercegovina preuzima nadležnosti o kojima se usaglase entiteti, utvrđene u ankesima od 5 do 8 Sporazuma, ili koja su prijeko potrebna za očuvanje suvereniteta, terotirijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta države. Za ostvarivanje takvih odgovornosti, mogu se osnivati dodatne institucije.