Nevažeći glasački listići stvaraju sumnju u zakonitost izbornog procesa

Vijesti 13. okt 202219:36 3 komentara

Već sada je više od 450.000 nevažećih glasačkih listića po raznim osnovama. Teško je u ovom trenutku utvrditi da li prazni glasački listići koji spadaju u ovu kategoriju, zaista završe tamo gdje treba, u Sarajevu u centru za brojanje. CIK je nemoćan, kažu članovi, jer svaka njihova sugestija da se izmjeni Izborni zakon u ovom pravcu, pala je u vodu.

Spaljeni glasački listići koji su se pojavili u javnosti, nisu identični sa listićima CIK-a, kažu u MUP-u RS kada su uradili poređenje glasačkih listića čije se paljenje i uništavanje prikazuje na video snimcima. No gdje su prazni listići za koje se tvrdi u CIK-u, recimo iz Doboja, odnosno vreće sa “čak 61 biračkog mjesta”.

Upravo nevažeći glasački listići stvaraju sumnju u zakonitost izbornog procesa. Najviše je onih praznih sa kojima, tvrde stručnjaci je najlakše manipulisati

“Ako je na nekom glasačkom listiću križić ili preferencija data određenom kandidatu, a on je iz suprotnog političkog bloka, on će dodati još jedan križić i takvih ima. Oni moraju biti predmet analize CIK-a na čiju štetu je od kandidata učinjen nevažeći glasački listić”, kazao je Vehid Šehić, stručnjak za izborni proces.

Ako vidimo trenutne podatke za ovaj izborni proces, situacija je alarmantna.

Već sada je izvjesno da bi rekord po broju nevažećih glasačkih listića na izborima u7 BiH trebao biti oboren. Trenutno je oko 450 hiljada takvih listića. Za Predsjedništvo je nevažećih ¸105.000, za parlamentarnu skupštinu BiH 127.000, za Parlament FBiH 67.000, Za predsjednika RS 34.000, za Narodnu skupštinu RS 32.500, a za kantonalne skupštine oko 50.000.

Ako se vratimo četiri godine unazad, ništa se nije promjenilo. Tada je bilo ukupno 452.000 glasačkih listića. Na svim nivoima za koje se glasalo brojke su isto visoke, od Predsjedništva do Kantonalnih skupština. Čak ako pogledamo i na 2014. godinu, tada je situacija bila mnogo bolja

U CIK-u, za koji kažu da je najslabija karika izbornog procesa, poručuju da su predlagali izmjene izbornog zakona u nekoliko navrata, ali vlast nije htjela da čuje. Suad Arnautović, predsjednik CIK-a pokazuje sve prijedloge za Izmjene Izbornog zakona u BiH koje su išle od strane ovog tijela proteklih godina, a za koje koje bivše i sadašnje vlasti i druge izmjene Izbornog zakona, ali vlast nije imala sluha Pokušali su uvođenje AFIS-a, elektronske knjige, te druge prijedloge koji su, kako kaže, trebale da zaštite izborni integritet

“Dakle onaj, ko želi diskusiju i raspravu, za to smo otvoreni, ko ide po televizijama i kritikuje, trebao bi da zna ove činjenice, bar bi to trebao da zna”, kazao je Arnautović.

Je li onda CIK nemoćan da se uhvati u koštac sa problemima u izbornom procesu koji su zastupljeni tokom svakih izbora, jer ovakvi naslovi su česti tokom izbornog dana. Od bacanja glasačkih listića, do već ustaljenog tzv. glasanja preminulih osoba.

Ono što se pokazalo najvećim problemom su birački odbori, koji su u suštini stranački. I zbog toga će izborni proces uvijek biti pod sumnjom.

“Neće moći dok se članovi biračkih odbora kandidiraju ispred političkih subjekata i jednostavno pored obuka koje su dobili od strane Opštinskih, odnosno Gradskih izbornih komisija, nažalost dobijaju posebne obuke kako da vrše određene malverzacije, čime sigurno utiču na rezultate izbornog procesa”, kazao je Ahmet Šantić, član CIK-a.

I saglasni su u CIK-u da je čovjek koji sjedi u ovoj zgradi, a nametnuo je u izbornoj noći Izmjene izbornog zakona, trebao prije svega da ide u tom pravcu, da zaštiti izborni proces na način da se glasa i svaki glas zaštiti maksimalno, bez mogućnosti manipulacije. No on je ipak prvo mislio na stranačke fotelje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare