Rusija je u Ukrajini počinila zločin agresije, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Putin mora odgovarati za zločine koji su počinjeni, a to može biti samo na međunarodnom sudu gdje imunitet nisu imali ni Milošević, ni Karadžić, ni Mladić. Bosna i Hercegovina mora biti primjer borbe protiv nekažnjivost i lider u pomoći Ukrajini u ekskluzivnom intervjuu za N1 tvrdi prvi tužilac ICC-a Luis Moreno Ocampo.

“U Ukrajini su počinjeni različiti zločini. Najbrutalniji, najteži zločin naziva se zločin agresije. Zločin agresije koristi vojsku za invaziju na drugu suverenu državu. To se, očigledno, dešava u Ukrajini. I to je očigledno zločin kojeg je počinio sam predsjednik Putin koji je donio odluku. Problem je u našem globalnom pravnom sistemu, što se ovaj zločin ne može istražiti. Zašto ne možemo da istražujemo zločin agresije, koji je najočigledniji zločin, jer Rusija nije članica međunarodnog krivičnog suda. A za ovaj zločin agresije država je tražila da obje strane u ovom slučaju, Ukrajina i Rusija budu dio ICC-a, a nisu. Alternativa za to je Vijeće sigurnosti UN-a, ali naravno, Rusija ima pravo veta. Dakle, ne bi se desilo. Pravno su Rusija, kao SAD, kao i Kina, iznad zakona. I zato smo toliko frustrirani ovom invazijom, zločinom agresije, koji je bio najteži zločin u nacističko vrijeme. U Ninbergu je najteži zločin bio zločin agresije”, kaže Moreno Ocampo.

Moreno Ocampo koji ima višedecenijsko tužilačko iskustvo također pojašnjava da će neki zločini biti teži za istražiti, ali i to koji to sud može procesuirati Vladimira Putina.

“Uz to, da, ima i ratnih zločina. Očigledno, vidite slike i video snimke ubijenih ljudi. Problem je ko je počinio zločine? Ko je počinio ratne zločine? Vojnik, kapetan, ko je naredio ubijanje, ko je naredio bombardovanje bolnica, ko je to naredi? To je teže istražiti. Tužilac treba da prikupi dokaze o tome. Ako želite da optužite samog predsjednika Putina, ako kažete, u redu, predsjednik Putin je ovdje lider, on mora da bude odgovoran. Mogućnost je zločin protiv čovječnosti. Zločin protiv čovječnosti je rasprostranjeni ili sistematski napad na civilno stanovništvo. I naravno to se dešava i u Ukrajini. Dakle, i u Ukrajini se dešavaju ratni zločini i zločini protiv čovječnosti. A jedna vrsta zločina protiv čovječnosti je prisilno raseljavanje ljudi. To bi mogla biti posljedica vojne strategije koju je usvojio sam predsjednik Putin. To je zločin koji bi se mogao istražiti protiv samog predsjednika Putina. Mislim da je sada, zadnji put kada sam provjerio, bilo nekih 12 miliona Ukrajinaca prisilno raseljeno. Većina njih zbog aktuelne strategije Putina”, kazao je.

“Ukrajina će istražiti Ruse, ali ne i Ukrajince”

Istaknuo je da je to zločin kojeg bi međunarodni sud mogao ublažiti. Naredno pitanje je, dodaje, ko može da istražuje zločine koje je počinila Rusija ili Ukrajina, bilo koja strana.

“A ipak je tu ICC, jer je Ukrajina prihvatila nadležnost međunarodnog suda. I stoga bi ICC mogao da istražuje, ali i ukrajinski sudovi istražuju. Dakle, koja bi mogla biti važna uloga međunarodnog suda? Dvije važne uloge. Prva, istražiti sve strane. Ukrajina će istražiti Ruse, ali ne i Ukrajince. Ukrajinske grupe ne bi trebale činiti ratne zločine. Ne radi se o tome da to Rusija ne može učiniti, da Ukrajina to ne može učiniti. Niko ne može počiniti ratne zločine. Nepristrasnost je veoma važna. Ali drugi aspekt jeste jedini sud koji ima jurisdikciju protiv šefova država, gdje šefovi država nisu imali imunitet su međunarodni sudovi, kao što američki radnički tribunal nije imao imunitet za Karadžića ili Mladića. Dakle, nema imuniteta za šefa države pred međunarodnim krivičnim sudom i to je zločin za kojeg mislim da bi mogli da ga istraže”, pojašnjava Moreno Ocampo.

U videu pogledajte šta Moreno Ocampo misli o ulozi Bosne i Hercegovine u istrazi ratnih zločina ali i promjenama na globalnoj sceni, kako spriječiti da se “nikada više” ne ponovi, o slobodi medija, propagandi, ali i reformama koje treba provesti u UN-u i na koji način.