Ovo su najčešći uzroci i mjesta nastanka saobraćajnih nezgoda u BiH

Vijesti 26. mar 202109:16 1 komentar
Ilustracija

U skladu sa prikupljenim statističkim podacima od nadležnih institucija (FUP, kantonalni MUP-ovi, MUP RS i MUP Brčko Distrikta), na bosanskohercegovačkim cestama u protekloj 2020. godini dogodilo se ukupno 29.703 saobraćajnih nezgoda od kojih je zabilježeno 6.260 saobraćajnih nezgoda sa poginulim i povrijeđenim osobama, te 23.443 saobraćajnih nezgoda sa materijalnom štetom, navedeno je u izvrještaju BIHAMK-a o saobraćajnim nezgodama, njhovim uzrocima i posljedicama.

U saobraćajnim nezgodama u Bosni i Hercegovini život su izgubile 244 osobe, dok je 8.575 osoba zadobilo teže ili lakše tjelesne povrede. Tokom protekle 2020. godine registrovano je 4.816 nezgoda manje u odnosu na 2019. godinu, što izraženo u postotcima prikazuje smanjenje ukupnog broja saobraćajnih nezgoda za 13,95 posto. Broj saobraćajnih nezgoda sa poginulim ili povrijeđenim osobama je smanjen za 996 saobraćajnih nezgoda ili 13,73 posto. Kada su u pitanju saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom u protekloj godini registrovano je 3.820 nezgoda manje u odnosu na 2019. godinu, odnosno 14,01 posto, što je djelimično posljedica i sve češće upotrebe Europskog obrasca za saobraćajne negode od strane vozača koji su učestvovali u saobraćajnoj nezgodi sa manjom materijalnom štetom.

Iz naprijed navedenih činjenica, zaključujemo da je trend smanjenja ukupnog broja saobraćajnih nezgoda koji je započeo 2017. godine nastavljen većim intenzitetom tokom protekle godine, što je pored ostalog posljedica i značajanog smanjenja saobraćaja na cestama u Bosni i Hercegovini usljed proglašenja stanja nesreće u FBiH, odnosno vanrednog stanja na teritoriji RS-a zbog pojave koronavirusa. Prema navedenim podacima možemo zaključiti da se na području BiH dnevno tokom 2020. godine događalo u prosjeku nešto više od 81 saobraćajne nezgode, od toga oko 17 saobraćajnih nezgoda sa poginulim ili povrijeđenim osobama. Najveći broj saobraćajnih nezgoda na području Federacije BiH u 2020. godini dogodio na području Kantona Sarajevo, sa procentualnim učešćem od oko 40,18 %, zatim slijede Tuzlanski kanton sa procentualnim učešćem od oko 13,6 %, Zeničko-Dobojski kanton sa procentualnim učešćem od 12,6 %, Srednjobosanski kanton sa procentualnim učešćem od 10,32 %, itd.

Ukoliko posmatramo kretanje broja saobraćajnih nezgoda uočavamo da je ukupan broj saobraćajnih nezgoda u odnosu na 2020. godinu smanjen u svim kantonima. Broj saobraćajnih nezgoda sa poginulim ili teže i lakše povrijeđenim licima također je tokom protekle godine smanjen u skoro svim kantonima izuzev u Srednjobosankom kantonu: U Kantonu 10 za više od 40%, zatim slijedi Zapadno-hercegovački kanton za oko 31,5 %, Unsko-sanski kanton sa 28%, Bosansko-podrinjski kanton za oko 18,2 %, itd. Tendencija pada saobraćajnih nezgoda sa materijalnom štetom je vidljiva u svim kantonima, a značajan pad je uočen u Srednjobosankom kantonu sa oko 28%.

Posljedice saobraćajnih nezgoda

U protekloj 2020. godini, u saobraćajnim nezgodama u Bosni i Hercegovini život su izgubila 244 osobe, 1.268 osoba je teže povrijeđeno, dok je 7.307 osoba pretrpjelo lakše tjelesne povrede.

Smanjenje ukupnog broja saobraćajnih nezgoda u BiH u protekloj 2020. godini dovelo je i do smanjenja posljedica: broj lakše povrijeđenih smanjen je za 1.316 osoba, tj. za oko 15,3%, broj teže povrijeđenih je smanjen za 400 osoba, odnosno za 24 %, dok je broj poginulih u saobraćajnim nezgodama na bosanskohercegovačkim cestama manji za 17 osoba, odnosno za 6,5%.

U saobraćajnim nezgodama na cestama širom BiH u toku protekle godine u prosjeku je svaki dan zabilježeno više od 81 saobraćajne nezgode u kojima je teže povrijeđeno nešto više od 3 osobe, dok je lakše tjelesne povrede svakodnevno pretrpjelo više od 20 osoba. Prosječna smrtnost u saobraćajnim nezgodama u BiH iznosi nešto više od 8 poginulih na 1000 saobraćajnih nezgoda.

Unatoč smanjenju broja saobraćajnih nezgoda u Hercegovačko-neretvanskom, Tuzlanskom i Zapadno-hercegovačkom kantonu došlo je do značajnog povećanja broja stradalih u saobraćajnim nezgodama. Povećan broj stradalih u saobraćajnim nezgodama bilježimo i u Kantonu Sarajevo i Kantonu 10, dok je u Zeničko-dobojskom kantonu broj stradalih isti kao i prošle godine. U ostalim kantonima primjećeno je smanjenje broja stradalih u saobraćajnim nezgodama.

Uzroci i mjesto nastanka saobraćajnih nezgoda

Veliki broj saobraćajnih nezgoda na našim cestama, između ostalog, rezultat je nepoštivanja saobraćajnih pravila i propisa, kao i niskog nivoa saobraćajne kulture i većeg broja učesnika u saobraćaju.

Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uslovima na cestama su jedan od najčešćih uzročnika izazivanja saobraćajnih nezgoda, slijede saobraćajne nezgode nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, zatim nezgode koje su rezultat radnji vozilom u saobraćaju, te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštivanje saobraćajne signalizacije, nepovoljne uslove na cesti itd. Među pogreškama vozača u gradskim uslovima saobraćaja treba izdvojiti i vožnju na nedovoljnoj udaljenosti – odstojanju između vozila.

Najveći broj saobraćajnih nezgoda zabilježen je na ulicama u naselju (52,77%), a zatim na magistralnim cestama (28,7%), onda slijede lokalni (9,5%), pa regionalne ceste (9,1%), itd.

Posmatrajući i upoređujući podatke u proteklih 18 godina (2003 – 2020. godina) o broju saobraćajnih nezgoda i njihovim posljedicama, vidljivo je da je broj saobraćajnih nezgoda, kao i stradalih u više navrata opadao i rastao, ali da je trend smanjenja broja saobraćajnih nezgoda i nastradalih osoba započet tokom 2017. godine, nastavljen i tokom 2020. godine. Tako se u posljednje četiri godine broj saobraćajnih nezgoda smanjio za značajnih 9.840 nezgoda.

Ono što je najznačajnije jeste da je sa smanjenjem broja saobraćajnih nezgoda došlo i do smanjenja fatalnih posljedica saobraćajnih nezgoda, pa je tako broj poginulih osoba u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu bio manji za 23 osobe odnosno za 7,16%, u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu manji za 21 osobu odnosno 7,04%, u 2019. godini u odnosu na 2018. godinu manji za 16 osoba odnosno 5,78%, dok je tokom protekle godine broj stradalih u saobraćajnim nezgodama bio manji za 17 osoba, odnosno za 6,5% u odnosu na 2019. godinu.

Dakle, u posljednje tri godine broj smrtno stradalih osoba u saobraćajnim nezgodama na bosanskohercegovačkim cestama smanjio se za 77 osoba. Broj teže povrijeđenih tokom protekle godine je smanjen za 400 osoba odnosno za 24%.

Sagledavajući naprijed navedeno s posebnim osvrtom na činjenice da iako je tokom protekle godine smanjen broj saobraćajnih nezgoda, kao i broj poginulih u nezgodama, ipak se može zaključiti da je stanje cestovnog saobraćaja u našoj zemlji i dalje nezadovoljavajuće i da se nalazimo pri samom vrhu ljestvice po smrtnosti u saobraćaju. Tako je tokom protekle godine stopa smrtnosti u Bosni i Hercegovini iznosila 69 poginulih osoba na milion stanovnika1 što je daleko od prosjeka u EU (51 poginulih/milion stanovnika).

Međutim, bitno je pomenuti da je Bosna i Hercegovina, iako nije uspjela ostvaririti zacrtan cilj EU u smanjenju poginulih u saobraćajnim nezgodama za 50%, u posljednjoj dekadi 2010-2020 imala značajan pad poginulih na cestama od 31,5%, znatno bolji nego što je prosjek u EU (23%).

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare