Ožiljci na ulicama Sarajeva i nakon 26 godina podsjetnik na bolne dane opsade

Faruk Zametica/N1

Opsada Sarajeva od 1992. do 1996. godine, koja je trajala 1.425 dana bila je najokrutnije vojno djelovanje na jedan grad u novijoj historiji čovječanstva. Tokom opsade, prema zvaničnim podacima Zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH ubijeno 11.541 građana Sarajeva, među kojima i 1.601 dijete. Ranjeno je preko 61.136 civila, od čega čak 14.947 djece. Dvadeset i šest godina nakon rata, ulice Sarajeva i dalje "čuvaju ožiljke" i podsjetnike na ove bolne dane.

Sarajevske ruže – napravljene su u spomen ubijenim građanima tokom opsade Sarajeva. Simbolično su nazvane jer su podsjećale na ružu otrgnutih latica, simbolizirajući prolivenu krv nevinih civila.

Most Suade i Olge, koji je ime dobio po prvim sarajevskim žrtvama rata u BiH Suadi Dilberović i Olgi Sučić. Poginule su 5. aprila 1992. na tadašnjem mostu Vrbanja.

Vijećnica je za vrijeme opsade Sarajeva bila više puta granatirana. U noći sa 25. na 26. august 1992. godine je zapaljena. Sarajevsku pijacu Markale na koju je 5. februara 1994. godine ispaljena minobacačka granata kalibra 120 mm i koja je pala na prepunu pijacu, od koje je smrtno stradalo 68 građana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.

Obišli smo i sarajevske lokacije na kojima se odaje počast žrtvama genocida u Srebrenici, dan uoči izricanja konačne presude Ratku Mladiću. Opsada Sarajeva jedna je od tački po kojima je osuđen prvostepeno.

Presuda dolazi sedmicu nakon što je u Bosni i Hercegovini obilježen Dan bijelih traka, podsjećanje na zločine nad više od tri hiljade nesrpskih civila ubijenih u Prijedoru 1992. godine, među kojima je, prema podacima Saveza logoraša BiH, bilo 102 djece.

Mladić lično rukovodio granatiranjem Sarajeva 28. maja 1992

U presudi Mladiću navodi se kako su učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za snajpersku kampanju i granatiranje Sarajeva od 1992. do 1995. bili pripadnici vojske i političkog rukovodstva bosanskih Srba, a među njima: Radovan Karadžić. Stanislav Galić, Dragomir Milošević, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i Nikola Koljević. Zločine je počinio Sarajevsko-romanijski korpus VRS-a, kojim je kao vrhovni zapovjednik VRS-a komandovao Ratko Mladić. Osim učešća u osnivanju i komandovanja SRK-om, Pretresno vijeće je konstatovalo kako je Mladić rokom opsade primao vojnu pomoć od vojske SRJ, naređivao proizvodnju i korištenje modifikovanih avionskih bombi u napadima na Sarajevo…, izdavao naređenja za organičavanje humanitarne pomoći Sarajevu i nije učinio ništa da istraži i kazni počinioce krivičnih djela onih nad kojima je imao efektivnu kontrolu.

Presuda navodi da je Mladić lično rukovodio granatiranjem Sarajeva 28. maja 1992, birao ciljeve i preusmjeravao vatru s područja na kojima su živjeli Srbi, te komandovao SRK-om. On je 6. septembra 1995. naredio komandi SRK-a da prekine snabdijevanje Sarajeva vodom i strujom “što je stanovnike prisililo da izađu iz svojih domova i da budu izloženi snajperskoj vatri i granatiranju“. Utvrđena je Mladićeva namjera da pokrene i provede kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja civila u Sarajevu i širenja terora.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!