Peti History Fest bit će održan od 8. do 12. juna u Sarajevu. Otvaranje će biti održano u sarajevskoj Vijećnici.

Prisustvovat će gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić te Mirko Pejanović, Slavo Kukić, Miodrag Živanović, Sonja Biserko, Asim Mujkić i Husnija Kamberović. Oni će se obratiti u okviru okruglo stola “Evropske vrijednosti i BiH: Od ujedinjene Evrope, preko raspada Jugoslavije do pitanja „Gdje je Bosna i Hercegovina danas“?

Osnovna tema ovogodišnjeg History Festa je “Pregovori, sporazumi i/li rat: Dileme u jugoistočnoj Evropi 1941. i 1991. godine. Ideologije, konteksti, posljedice”.

“Jugoistočna Evropa se 1941. nalazila pred globalnim ratom, koji se već vodio u zapadnoj i istočnoj te jednim dijelom i u jugoistočnoj Evropi. Grčka i Albanija su već iskusile rat, Jugoslavija se nalazila na pragu rata i pred velikim izazovima. Već duže vremena trajali su razni pregovori o preuređenju Jugoslavije (završeni 1939. sporazumom Cvetković-Maček), a potom se Jugoslavija suočila sa njemačkm pritiskom. Pregovori koji su vođeni između Njemačke i Jugoslavije prolazili su kroz razne etape, imali su određenu dinamiku, a na stolu su bile različite ponude. Da li su ti pregovori vodili ka miru ili ratu? Je li uopće bilo moguće izbjeći rat?

Pregovori su završeni u martu 1941. pristupom Jugoslavije Trojnom aktu. Šta je sve to značilo? Šta je u pregovorima nuđeno Jugoslaviji? Šta je sve sadržano u potpisanom sporazumu? Ko je u tome sudjelovao? Kakav su položaj imale ostale zemlje jugoistočne Evrope u ovom sporazumu Jugoslavije i Njemačke? Kako su se intelektualci i razne druge skupine odnosili prema tim događajima pred izbijanje Drugog svjetskog rata? Da li su u jugoistočnoj Evopi imali odjeka razne antiratne inicijatve (poput Odbora za mir i razoružanje, Svjetskog saveza žena protiv rata i fašizma i slično)

Izazovi od 1991. godine

Godine 1991. ponovo se jugoistočna Evropa nalazila pred izazovima. Posljedice 1989. su bile vidljive posebno u Jugoslaviji, gdje su se odvijali brojni pregovori, uz moderaciju Evrope. Postizani su neki javni i neki tajni dogovori, koji i danas izazivaju različite interpretacije (Sporazum u Karađorđevu, na primjer). Kako su se odvijali pregovori o budućnosti Jugoslavije? Kako su se prema tome odnosile ostale zemlje Jugoistočne Evrope? Koliko su gurali Jugoslaviju u raspad, a koliko im je bilo stalo do očuvanja i stabilizacije Jugoslavije? Šta je sve rađeno da se izbjegne rat i je li ga bilo moguće spriječiti? Ko se sve angažirao oko mirovnih rješenja sukoba i rata, na koji način i s kojim ciljevima? Koja je u svemu tome bila uloga intelektualaca, antiratnih pokreta i mirovnih inicijativa?, neke su od tema ovogodišnjeg History Festa.

Tokom pet dana bit će organizovani okrugli stolovi, diskusije, predavanja, promocije knjiga, doktorska radionica i posebna ljetna škola.

Organizatori poručuju: “Učimo li iz povijesti?”.