Pismo poslano 1994. godine iz Srebrenice vratilo se nakon 23 godine neuručeno

Vijesti 22. feb. 202219:49 > 21:59
Podijeli:

Hasan Hasanović preživio je genocid u Srebrenici. Na tzv. "putu spasa", izgubio je oca i brata blizanca. O ratnom periodu i danas svjedoči. Kao i pismo, koje je pronašlo svoj put nazad do njega.

Nakon 23 godine Hasanu Hasanoviću vraćeno je pismo koje je 94. godine poslao rođacima koji ovo pismo, očito, nikada nisu primili.

Dva rođaka iz Tuzle, objašnjava Hasanović, pobjegli su u Holandiju 1993. godine, nakon što im je otac, a njegov amidža, poginuo od granate.

“Bili smo jako bliski, i pošto je bio problem tada da se pisma šalju preko Crvenog krsta zbog cenzure, odlučio sam da to pismo dam jednom holandskom vojniku kojeg sam upoznao, ali međutim ja nisam napisao adresu. On je čuvao to pismo 23 godine i vratio je ovdje pismo i donio mi ga je neko”, kazao je Hasanović.

A Hasanović Memorijalnom centru u Potočarima, gdje stoji zajedno sa još 44 lična predmeta žrtava, i 99 svjedočanstava. Za one koji su ih sve preslušali, najteža su ona majki Srebrenice.

“Veliki broj majki je govorio o svojim uspomenama, o svojoj djeci koja su ubijena u genocidu u Srebrenici, jedno svjedočenje ja zaista nikada neću zaboraviti, majke koja i dan danas živi u Srebrenici i koja priča kako svaki dan prolazi pored jednog zida gdje je vidjela svog sina koji je tada imao 15 godina koji je tu sjedio sa svojom prvom djevojkom, a samo par godina kasnije još uvijek maloljetan je ubijen u genocidu”, kazao je Denis Džidić, direktor BIRN-a.

Imena i brojevi dobijaju lica i glas

Taj dječak i ostale žrtve genocida često su, za mnoge, samo brojka koja se koristi u različite svrhe. No, u ovoj sobi oni dobijaju glas. I tim glasom suprotstavljaju se onima koji osporavaju zločin koji je nad njima počinjen.

“Nadam da će ljudi koji sjede u Parlamentu BiH biti u stanju da se pozabave svojim zakonom kojim će se zabraniti negiranje genocida, veličanje zločinaca i govor mržnje. Ostavite političke igre sa strane, gledajte u budućnost i u ono što Evropa u budućnosti želi i mora spriječiti, a to znači da zajedno moramo napraviti taj zakon, to ne smije biti tako teško, zbog mladih, zbog budućnosti”, kazao je Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH

“I to i jeste osnovna poruka EU, poruka sadržana u mišljenju na zahtjev BiH za članstvo u EU, a to je da se čuva sjećanje, da se ne dozvoli poricanje genocida i da se ne dozvoli govor mržnje”, kazao je Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH.

“Kada mislimo i govorimo o genocidu koji se ovdje desio, uglavnom pričamo o brojevima i činjenicama. Međutim, ova izložba daje lice, daje glas tim brojkama. Koliko je važno da gledamo u budućnost svih građana BiH, toliko je važno i okrenuti se prema prošlosti i iz nje nešto naučiti”, kazao je Jan Waltmans, ambasador Nizozemske u BiH.

Za generacije koje neće biti u prilici razgovarati sa ljudima koji su preživjeli najstravičniji zločin u modernoj historiji. Njima ostaje ova soba, i u njoj prva usmena svjedočanstva preživjelih i porodica žrtava koje su za njima godinama tragale i tragaju. Da uče, nauče, prenose i tako spriječe da se ikada više ponovi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar