Postgeneracijska trauma: I mladi rođeni poslije 2000. godine šire mržnju

Vijesti 14. jan. 202218:04
Podijeli:

U jeku političke krize, glas mladih u BiH skoro pa se i ne čuje. Zbog političkog, medijskog i pritiska okoline mladi se ili pridružuju nacionalnim ceremonijama ili naprosto šute, a veliki broj njih je nezainteresovan. Diskurs o nemogućnosti opstanka države, pozive na njenu odbranu i moguće izbijanje novog rata - mladi slušaju već 27 godina. Oni jedino svojim masovnim odlaskom pokazuju da se ne slažu sa tim.

Rat. Konflikt. Secesija. Otcjepljenje. Odbrana. Sve ove riječi mladi u BiH slušaju od rođenja. Rezultat je postgeneracijska trauma.

“Prije nekoliko mjeseci kada sam nadlijetao Švicarsku moja prva pomisao je bila kada sam vidio grad: blago njima oni nikada ne razmišljaju o ratu. I onda shvatim koliko je tužno da neko ko je u dvadesetim da mu je rat prva pomisao. To je tragično, ali je nažalost tako”, kazao je Haris Buljubašić, novinar.

Ratnohuškačka retorika, nepoštovanje međunarodnog prava rezultira da mladi veličaju haške osuđenike ili da se slikaju u ratnim uniformama. Netolerancija i mržnja na etničkom nivou sve češća. To je, kažu mladi novinari, rezultat lošeg obrazovnog sistema.

“Mladi ne uče o drugom i drugačijem skoro nikako. Taj segment je hronično loš. Ovo sve danas što nam se dešava je posljedica hroničnog zapostavljanja u obrazovanju i izostanak bilo kakve saradnje mladih u raznim drugim segmentima”, kazao je Mladen Lakić, novinar.

Mladi nezainteresovani

Ipak, mladi koji su radikalni su u manjini, ali su glasniji, smatraju aktivisti. Većina je nezainteresovana.

“Ako ne pričamo o prošlosti, koliko god ona bila strašna. Koliko god ona bila predmet oko kojeg se nećemo složiti, i to je uredu, ali proces kroz koji prolazimo ako pričamo o prošlosti onda možemo puno otvorenije govoriti o danas i o sutra. To je nešto što mi nikada nismo radili u BiH”, kazao je Nedim Alibegović, Vijeće mladih FBiH.

U isto vrijeme mediji koji raspiruju mržnju stvaraju atmosferu beznađa. Zbog toga brojni mladi napuštaju državu ili imaju psihičke probleme. Nezdrava atmosfera rezultira da čak mladići rođeni poslije 2000. godine šire mržnju.

“To unosi dodatnu anksioznost i budi rane… rane koje su stare 30 godina, profesionalci pokušavaju pomoći da zarastu. Moram reći da je jako povećan dolazak klijenata u Centar za mentalno zdravlje”, kazala je Nermina Vehabović, psihoterapeutkinja.

Civilizacija, kažu naši sagovornici, prihvata razlike i iz njih uči. Necivilizacija pak želi uništiti sve drugačije. Mladi koji žele zdravo društvo, smatraju, ne smiju biti pasivni.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar