Izvjestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Paulo Rangel je za N1 izjavio da, mada smatra da postoji rizik da ideja uspostavljanja Evropske političke zajednice može “zamrznuti napore” u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, za Bosnu i Hercegovinu je veoma bitno što će u sklopu toga imati mogućnost da učestvuje u “direktnom forumu” koji državama koje nisu članice EU pruža platformu za pregovaranje o politikama i razvijanje veza sa EU.

Na pitanje novinara Nikole Radišića da prokomentariše izjavu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je izjavio da smatra da je EU neuspješnom, Rangel je istakao da se inače suzdržava od komentarisanja ovakvih izjava.

“Ako govorimo o stavovima i odlukama, onda je ponekad potrebno, pa čak i korisno prokomentarisati i dati poneku primjedbu. U ovom slučaju, rekao bih, to je samo retorika i ono što imam da kažem je da je EU veoma bitan prijatelj Bosne i Hercegovine i vjerujem da mi moramo odigrati našu ulogu”, rekao je ovaj visoki zvaničnik EU.

“Naravno, mi ni u kom slučaju ne možemo zamijeniti volju bosanskog naroda, ali možemo pomoći da pokušamo, rekao bih, napraviti napredak u različitim poglavljima koja su odlučujuća za dodjelu statusa kandidata Bosni. To je naš prvi cilj u bliskoj budućnosti, tako da će u EU ostati ta svrha i odlučnost, kakve god bile izjave različitih vlasti ili političara u bosanskohercegovačkom političkom pejzažu”, dodao je on.

“Imamo kapacitet da pomognemo BiH”

Rangel je podcrtao da je bilo napretka po pitanju pregovora o putu ka članstvu zemlje u EU, te da istakao “pozitivnu ulogu” Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, za kojeg je rekao da “danas ima ne samo nadležnosti i ovlasti koje je koristio, već i neku vrstu moralnog autoriteta”.

“I zajedno sa njim, sa Sjedinjenim Državama i Evropskom unijom, Ujedinjenim Kraljevstvom koje je veoma posvećeno, ovim međunarodnim silama koje su do sada igrale pozitivnu ulogu, mislim da još uvijek imamo kapacitet, prostor za manevrisanje, da tu ulogu unaprijedimo i da pomognemo političarima, vlastima da ostvare ciljeve ovog ogromnog zadatka koji je davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini”, rekao je Rangel.

O ruskom uticaju

Prokomentarisao je i pitanje ruskog uticaja u BiH, te istakao da je on također primjetan u drugim zemljama Zapadnog Balkana poput Srbije, Crne gore i Sjeverne Makedonije, ali i u nekim drugim zemljama širom svijeta.

“Zbog toga, ovo nije ništa novo. Jer to nije samo slučaj na Zapadnom Balkanu. Ako pogledate predsjedničke izbore u Sjedinjenim Državama, bilo je ruskog uplitanja. U referendum o Brexitu došlo je do uplitanja Rusije. U referendum Katalonije u Španiji bilo je i ruskog uplitanja. Dakle, samo da kažem da to nije nešto što se odnosi na države Zapadnog Balkana. Naprotiv. To je jedna vrsta politike Ruske Federacije, da pokušavaju da destabilizuju politički život u svakoj zemlji gdje mogu kako bi napravili neki haos, neku opoziciju, neke sukobe, podjele i onda iskoristili tu situaciju u korist ruskih interesa”, podcrtao je Rangel.

Dodao je da se to sigurno dešava i u slučajevima Bosne i Hercegovine, Crne Gore, i Srbije.

“Ali kao što sam rekao, čak i vrlo dobro uspostavljene demokratije poput britanske ili američke, bile su na meti ruskog uplitanja i propagande i dezinformacija, manipulacije društvenim mrežama, itd. Na izvjestan način, ova hakerska aktivnost je profil politike Kremlja u smislu globalne geoplitike”, zaključio je Rangel.

Zatim je naveo nekoliko primjera takvog ruskog djelovanja širom svijeta.

“Znamo da su, na primjer, ekstremne desnice i ekstremne lijeve stranke u mnogim zapadnim zemljama bile finansirane od strane Rusije ili zemalja koje podržava Rusija. Znamo za slučaj nekih radikalnih ljevičarskih pokreta u Grčkoj ili Španiji, znamo da su to direktno finansirale ili Rusija ili Venecuela, znamo da su ekstremnu desnicu u Francuskoj i drugim zemljama direktno finansirale ruske banke”, rekao je.

“Dakle, kao što kažem, insistiram i to ponavljam u više navrata, države Zapadnog Balkana imaju svoje specifičnosti, ali mnogo toga što se tamo dešava dešava se i u drugim zemljama. I to je razlog zašto i dalje imam veliku nadu u evropski put Zapadnog Balkana. To je zato što, čak i sa ovim negativnim epizodama i aktivnostima, ne možemo reći da su to pitanja specifična ili isključiva za Zapadni Balkan”, dodao je.

Rangel je priznao da se takve aktivnosti vjerovatno ne dešavaju na drugim mjestima istim intenzitetom.

“Jer znate, naravno kada ste na Zapadnom Balkanu, imate slavenski jezik, imate ćirilicu u nekim zemljama, imate pravoslavnu crkvu i tako dalje, postoje neke karakteristike koje će olakšati rusko prisustvo zbog kulturnih i civilizacijskih tradicija. Ali u svakom slučaju, rekao bih da je to politika Kremlja gospodina Putina, a njegov pogled na ulogu i mjesto Ruske Federacije u geopolitici je svuda isti. I naravno, intenzivnije je na Zapadnom Balkanu, ali to je isto to razmišljanje, nikako drugačije”, rekao je.

Prokomentarisao je i najavu uspostavljanja “Evropske političke zajednice”.

“Jako je važno, po mom mišljenju, da Bosna i Hercegovina može učestvovati u ovom dijalogu Evropske političke zajednice. Ideja je upravo da imamo direktan forum, forum na kojem direktno, licem u lice, evropske države koje nisu članice EU mogu imati platformu za diskusiju, debatu, pa čak i pregovaranje o politikama i razvijati veze sa EU. Tako da u tom pogledu mislim da će ovo biti veoma pozitivno dostignuće”, izjavio je Rangel.

Međutim, izrazio je i zabrinutost da bi, ukoliko ovo bude razvijeno na veoma snažan način, moglo “zamrznuti napore za učešće i ulazak i pridruživanje Evropskoj uniji”.

“Zato što bi neki mogli reći “Uredu, već imamo nešto ovdje, dovoljno nam je, ne treba nam više'”. A onda bi to mogla biti loša stvar. To je razlog zašto nikada nisam bio baš oduševljen idejom predsjednika Macrona. Ne zato što nije dobar, već zato što postoji rizik da zamrzne sadašnju situaciju i da omete ili izbjegne bilo kakav napredak koji bi neke zemlje mogle postići”, rekao je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad