Reper iz Njemačke oskrnavio Latinsku ćupriju, oglasio se na Instagramu

author
N1 BiH
13. nov. 2021. 10:07
>
10:11
256395797_261196686062001_7014997050840392057_n
Facebook | Facebook

Prije dva dana izvršen je vandalizam nad nacionalnim spomenikom Latinska ćuprija na kojem su ispisani grafiti s obje strane mosta. Autor grafita koji je nacrtao veliki grafit sa svojim umjetničkim imenom je reper Bankx iz Berlina.

Saznalo se to, nakon što se Bankx oglasio putem Storyja na svom Instagram profilu.

"Sad se zna da smo mi ofarbali most, poštujemo vašu historiju i sve što uz to ide. Zaista nismo znali da je čuveni most. Nismo oskrnavili ili uništili most, nego ga uljepšali na svoj način", napisao je Bankx.

1636794297-256007992_415253636896528_3878311658185639218_n-221x300.jpg
Instagram | Instagram



Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić kazala je da će grafit biti uklonjen.

"Sarajevska vlast je podržala uličnu umjetnost kroz projekte kao što je Street Art Festival “Fasada”. Ali vandalizam i skrnjavljenje nacionalnih spomenika je nedopustivo i krivično djelo. Ovaj čin vandalizma nad nacionalnim spomenikom će biti uklonjen", istaknula je gradonačelnica Sarajeva.











Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na sjednici održanoj od 30. augusta do 2. septembra 2004. godine, donijela je Odluku kojom se historijska građevina – Latinska ćuprija u Sarajevu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Latinska ćuprija je jedan od najstarijih sarajevskih mostova, koji se mijenjao vremenom, od prvobitnog drvenog mosta do kamene ćuprije koja danas premošćuje Miljacku. Prvi put se ovaj most spominje u popisu iz 1541. godine, gdje se navodi kako je most podigao izvjesni sarač Husein, sin Širmedov.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
















Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na sjednici održanoj od 30. augusta do 2. septembra 2004. godine, donijela je Odluku kojom se historijska građevina – Latinska ćuprija u Sarajevu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Latinska ćuprija je jedan od najstarijih sarajevskih mostova, koji se mijenjao vremenom, od prvobitnog drvenog mosta do kamene ćuprije koja danas premošćuje Miljacku. Prvi put se ovaj most spominje u popisu iz 1541. godine, gdje se navodi kako je most podigao izvjesni sarač Husein, sin Širmedov.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad














Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na sjednici održanoj od 30. augusta do 2. septembra 2004. godine, donijela je Odluku kojom se historijska građevina – Latinska ćuprija u Sarajevu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Latinska ćuprija je jedan od najstarijih sarajevskih mostova, koji se mijenjao vremenom, od prvobitnog drvenog mosta do kamene ćuprije koja danas premošćuje Miljacku. Prvi put se ovaj most spominje u popisu iz 1541. godine, gdje se navodi kako je most podigao izvjesni sarač Husein, sin Širmedov.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad












Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na sjednici održanoj od 30. augusta do 2. septembra 2004. godine, donijela je Odluku kojom se historijska građevina – Latinska ćuprija u Sarajevu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Latinska ćuprija je jedan od najstarijih sarajevskih mostova, koji se mijenjao vremenom, od prvobitnog drvenog mosta do kamene ćuprije koja danas premošćuje Miljacku. Prvi put se ovaj most spominje u popisu iz 1541. godine, gdje se navodi kako je most podigao izvjesni sarač Husein, sin Širmedov.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad










Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na sjednici održanoj od 30. augusta do 2. septembra 2004. godine, donijela je Odluku kojom se historijska građevina – Latinska ćuprija u Sarajevu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Latinska ćuprija je jedan od najstarijih sarajevskih mostova, koji se mijenjao vremenom, od prvobitnog drvenog mosta do kamene ćuprije koja danas premošćuje Miljacku. Prvi put se ovaj most spominje u popisu iz 1541. godine, gdje se navodi kako je most podigao izvjesni sarač Husein, sin Širmedov.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad








Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na sjednici održanoj od 30. augusta do 2. septembra 2004. godine, donijela je Odluku kojom se historijska građevina – Latinska ćuprija u Sarajevu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Latinska ćuprija je jedan od najstarijih sarajevskih mostova, koji se mijenjao vremenom, od prvobitnog drvenog mosta do kamene ćuprije koja danas premošćuje Miljacku. Prvi put se ovaj most spominje u popisu iz 1541. godine, gdje se navodi kako je most podigao izvjesni sarač Husein, sin Širmedov.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad






Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na sjednici održanoj od 30. augusta do 2. septembra 2004. godine, donijela je Odluku kojom se historijska građevina – Latinska ćuprija u Sarajevu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Latinska ćuprija je jedan od najstarijih sarajevskih mostova, koji se mijenjao vremenom, od prvobitnog drvenog mosta do kamene ćuprije koja danas premošćuje Miljacku. Prvi put se ovaj most spominje u popisu iz 1541. godine, gdje se navodi kako je most podigao izvjesni sarač Husein, sin Širmedov.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad




Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na sjednici održanoj od 30. augusta do 2. septembra 2004. godine, donijela je Odluku kojom se historijska građevina – Latinska ćuprija u Sarajevu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Latinska ćuprija je jedan od najstarijih sarajevskih mostova, koji se mijenjao vremenom, od prvobitnog drvenog mosta do kamene ćuprije koja danas premošćuje Miljacku. Prvi put se ovaj most spominje u popisu iz 1541. godine, gdje se navodi kako je most podigao izvjesni sarač Husein, sin Širmedov.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama