Dokumentarni film "Sarajevo safari" slovenskog autora Mirana Zupaniča, koji je premijerno prikazan ove godine na festivali AJB Doc, ne prestaje izazivati reakcije domaće, ali i svjetske javnosti. Film govori o bogatim strancima koji su novcem plaćali da sa položaja Vojske Republike Srpske pucaju po civilma u opkoljenom Sarajevu ratnih 90-ih. Slučaj je iz filma došao i do pravosudnih institucija, a u toku je provjera navoda.

Dok pravosudne institucije istražuju navode iz filmu, podsjećamo na svjedočenje pred Haškim sudom, Johna Jordana, bivšeg američkog marinca koji je tokom rata boravio u Bosni i Hercegovini. Jordan je, tokom svjedočenja i ispitivanja, govorio o nepoznatim osobama koje su dovođene, a koje su upućivale na to da je riječ o “turističkim strijelcima”.

“Nekoliko navrata sam vidio pojedince koji odgovaraju tom profilu dok sam obilazio srpske vatrogasce na Grbavici”, rekao je, između ostaloga, 2007. godine John Jordan. Iznio je to kao svjedok prilikom procesa suđenja Dragomiru Miloševiću zbog snajperskog granatiranja civila, civilnih područja i civilnog stanovništva Sarajeva.

Film “Sarajevo safari” govori, naime, bogatim strancima koji su tokom opsade glavnog bh. grada plaćali ogromne sume novca da sa snajperskih položaja ubijaju civile.

Fenomenologija zločina

Haris Buljubašić, novinar AlJazeere Balkans, i autor nekoliko televizijskih priloga koji su uslijedili nakon projekcije filma, za N1 je rekao da je zajedno sa kolegicom tragajući za odgovorima pokucao na mnoga vrata.

“Mi smo pokucali na mnoga vrata i većina njih je bila za nas zatvorena. To je fenomen koji do sada nije privukao veću pažnju javnosti, iako se o tome pisalo i pričalo – u knjizi Harisa Imamovića i u knjizi Luca Leonea. Ovaj put je tema privukla pažnju javnosti, a mi smo se odmah bacili u potragu za novim dokazima”, rekao je Buljubašić za N1.

On kaže da treba imati na umu da je riječ o imućnim ljudima.

“To su vrlo bogati ljudi koji su imali ogromne svote novca da dođu i čine zločine. To je fenomen činjenja zločina, plaćanja da se ubijaju ljudi, a plaćalo se više ako se ubiju djeca”, dodao je.

Safari na ljude

Nedaleko od nebodera za koji se smatra da je jedno od mjesta s kojih su se činili zločini, Edin Subašić, umirovljeni oficir, priča nam kada je prvi put došao do informacija o fenemomenu prikazanom u filmu.

“Ovaj je slučaj bio poseban po tome jer se nije radilo o plaćenicima koji su dobijali naknadu da bi bili na strani Vojske Republike Srpske, već je riječ o civilima – strancima koji nemaju veze s našim ratom, već su iz svojih razloga plaćali da bi snajperom gađali građane Sarajeva. Kad vidimo suštinu motiva, radilo se o safariju na ljude, što je bila jedna sasvim nova pojava”, pojašnjava pred kamerama N1 televizije Edin Subašić, umirovljeni oficir Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Slučajem se, osim novinara, sada bave i tužitelji. Naime, gradonačelnica Sarajeva uputila je – nedugo nakon projekcije filma – krivičnu prijavu protiv nepoznatih inostranih lica koja su dolazila u Sarajevo, kao i protiv pripadnika Vojske RS-a, koji su takvo što omogućili.

Predistražne radnje

Uslijedio je i odgovor iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine:

“Određen je postupajući tužitelj u Posebnom odjelu za ratne zločine, koji će u narednom periodu, zajedno sa partnerskim institucijama i agencijama, poduzeti potrerbne mjere radi provjere navoda iz prijave”, stoji u odgovoru koji potpisuje glasnogovornik ove institucije.

Naime, prema podacima iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, tokom opsade, snajperisti su ubili 225 ljudi, među kojima 60 djece.