Savjeti o opasnosti ugljenmonoksida koji mogu spasiti život

Vijesti 06. jan. 202111:28 > 15:18
Podijeli:

Semin Petrović, inženjer Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku u Novom danu na N1 je govorio o opasnostima ugljenmonoksida, šta može biti kobno, šta je za građane važno da nauče nakon tragedije u Posušju...

Osvrnuvši se na tragediju koja se dogodila u Posušju gdje je, navodno, od ugljenmonoksida stradalo osmero mladih, kazao je da se ovakva tragedija ne događa često u BiH, čak ni u svijetu.

“Nemam pravih informacija koliko je uređaja bilo u samom objektu. Sve govori o agregatu koji je bio vjerovatno na tečnom gorivu. Onda se spominje uređaj na čvrsto gorivo. Dakle, ta dva uređaja dodatno pogoršavaju stanje. U svakom slučaju, i jedan i drugi uzimaju vazduh iz prostora sagorijevanja, i iste te gasove ubacuju u prostor za sagorijevanje. U jednom trenutku je došlo do situacije da nije bilo dovoljno izmjene zraka sa spoljnom atmosferom”, istaknuo je Petrović i dodao da je ta koncentracija kritična.

Skrenuo je pažnju da ti uređaji moraji biti certifikovani i postavljeni u predviđen prostor.

“To je veličina prostora gdje je bitno da li uzima vazduh sagorijevanja iz prostora ili iz vana, da li izbacuje gasove u prostor ili vani, da li ima ventilaciju…”, naglasio je.

Zbog čega ugljenmonoksid zovu tihim ubicom, upitala ga je voditeljica N1 Ivana Erić.

“To je plin koji nema boju, miris i okus. Jako male koncentracije potrebne su za nesreću i nema simptoma, i ako se pojave, jako malo vremena prođe od simptoma do smrti”, rekao je naš sugovornik.

Na koje načine može doći do prekomjernog nakupljanja ugljenmonoksida?

“To se može posmatrat iz dva ugla. Prva je situacija da se stvore uslovi za nastajanje ugljenmonoksida i druga je stvar da počne njegova koncentracija brzo rasti. U jako puno objekata se stvara ugljenmonoksid, ali ne dovodi do trovanj, uspostavi se neka koncentracija vazduha sa spoljenom atmosferom”, objasnio je Petrović.

Od kojih uređaja vreba opasnost?

“Vreba od svih uređaja koji koriste fosilno gorivo. Nema izuzetka ako se stvore svi ostali uslovi, ugljemonoksid će se pojaviti kod sagorijavanja kod svih fosilnih goriva u svim uređajima, bilo da je u pitanju čvrsto gorivo, tečno gorivo, gasovito”, rekao je.

Poručio je da bi nadležne vlasti mogle izvući pouku iz ovoga, da pozovu pojedince na provjeru svojih uređaja, da preispitaju sve propise koji se odnose na ovu oblast i donesu najnovije propise.

“Postoji sad jedan propis koji se tiče energetske efikasnosti o kontroli svih uređaja o sagorijevanju iznad 20 kilovata. Na žalost, to je samo sa aspekta energetske efikasnosti. Međutim, oni koji budu radili te kontrole, mogli bi to i sa aspekta sigurnosti sagledati. To bi bio korak naprijed ka tome”, naglasio je.

Šporet na plin – opasnosti

Kad koristimo šporet na plin, to možemo posmatrati sa dva izvora plina, naveo je naš gost.

“Prvi je prirodni plin koji isporučuje Sarajevogas i tu su gotovo na minimum svedene šanse za bilo kakvu tragediju. Sarajevogas je zahtijevao projekat za tu instalaciju i da to radi ovlašteni instalater. Kubikaža prostora je pritome najvažnija i ispunjeni su ti uslovi. Sve ostalo je na korisniku. Sarajevogas je upozorio korisnika kako mora koristiti te uređaje. A druga stvar, ako se koristi šporet na plin propan-butan, negdje gdje nema mreže Sarajevogasa, tada je sve na korisniku i onome ko je isporučio boce za plin i šporet na plin”, pojasnio je Petrović.

Komentari

Vaš komentar