Sir David King za N1: Imamo sve dobre razloge da budemo zabrinuti

Vijesti 27. jul 202121:29 1 komentar
N1

Sir David King, bivši glavni naučni savjetnik britanske Vlade i čelnik Savjetodavne grupe za klimatsku krizu poručuje kako ne trebamo biti iznenađeni nedavnim dešavanjima u Ujedinjenom kraljevstvu, Njemačkoj, Nizozemskoj, Španiji, Italiji, SAD-u ili Kanadi po pitanju klimatskih promjena.

Promjene koje će uslijediti će biti neminovan rezultat našeg djelovanja i neophodan je napor na rješavanju nagomilanih problema navodi King.

Prije par mjeseci kada smo razgovarali, pomenuli smo COP26 konferenciju koja će se održati u novembru u Glazgovu. Trebala se održati prošle godine, ali se čini kako je bolje da se sada održava.

Upravo sam rekao da smo u proteklih 48 sati vidjeli nešto što obično ne vidimo- poplave u Londonu, auta su bila potopljena, situacija se pogoršava. Hajde da krenemo od Velike Britanije, jeste li iznenađeni što vidite ove poplave u Londonu?

Odgovor je ne. Očekivali smo ovakve poplave. Pomenuli ste poplave u Londonu, vidjeli smo jako ozbiljne poplave u Njemačkoj, Nizozemskoj. A ako se samo premjestimo prekoputa u New York, ponovo imao jako ozbiljne poplave. Svi znamo da je temperatura u British Columbiji, u Kanadi bila jako bilzu 50 stepeni Celzijusa. Kanada je hladnija zemlja, a 50 stepeni Celzijusa. I naravno, zapadna obala SAD, Kalifornija i Oregon također trpe ekstremne vrućine. Mnogi su preminuli u ovim zemljama. U suštini mislim da je relativno lako za vidjeti da je sve ovo povezano. Ovi se ekstremni vremenski događaji nisu tek tako desili. Oni su vođeni onim što se desilo u regiji Arktičkog okruga. Vidjeli smo da nestaje led koji pokriva Arktičko ledeno more za vrijeme arktičkog polarnog ljeta, mnogo brže nego su to teoretičari predviđali. Dakle, danas je akrtičko more postalo izloženo suncu za vrijeme arktičkog ljeta, nije prekriveno ledom kako je to nekad bilo. A regija Arktičkog kruga kao cjelina sada se brže zagrijava od ostatka planete. U ovom trenutku, u ljetu arktičkog regiona, sunčeva svjetlost je tamo 24 sata dana. Sjeverni pol nije najhladnije mjesto sjeverne hemisfere, jedno je od najtoplijih. Tako da ovo znači to da se ova mlazna struja, taj vjetar koji puše u arktičkom krugu u smjeru suprotnom kazaljke na satu, pomjerio sjevernije, pogurani je ovim toplim zrakom u njegovom centru, pomjerio se sjeverno i postao je izobličeno. Možemo pokazati da se svi ovi vremenski događaji događaju zbog ovoga. Dakle šta to uzrokuje da se Arktik zagrijava? Pa naravno da je to globalno zagrijavanje. Led Arktičko more pokriva stotinama hiljada godina, a sada je ono odjednom izloženo sunčevoj svjetlosti.

Živio sam u British Columbiji, poznajem to područje jako dobro. Grad Lyton obično u ovo doba godine obično ima prosječnu temperaturu od 25, 28 stepeni Celzijusa, Vankuver ima 28, 29 Celzija. Ali, u Lytonu je izmjereno 49.6 stepeni Celzijusa u meteorološkim uslovima, dakle u savršenim uslovima. Vidjeli smo da je cijeli grad nestao. Da li bismo trebali očekivati, kada govorimo o sjevernoameričkom kontinentu, da ćemo vidjeti više ovakvih situacija, više ovakvih promjena u tom dijelu svijeta?

Da, trebali bismo. Ali, naravno, ono što se događa jeste da je Arktički krug sada promjenio sistem vremena na sjevernoj hemisferi. Mislim da ne postoji niko ko može predvidjeti kako se ove promjene mogu razviti. Ali, na primjer, jedan od razloga, što je ova mlazna struja toliko zaintrigirano oblikovana, jeste to zagrijavanje Arktičkog mora. Također, razlog je i niskih temperatura u Texasu. Texas je ove godine svjedočio temperaturi od -16 stepeni Celzijusa. U Texasu, što je na jugu SAD. Dakle, ono što vidimo jesu ekstremni vremenski uslovi koje iskreno niko od nas nije predvidio. Ono što bih rekao je da je ovo početak tranzicije ka novom vremenskom sistemu, ne samo za sjevernu hemisferu, jer ono što se desi na sjevernoj hemisferi pogađa i južnu hemisferu. Anktartik se ne zagrijava tako brzo kao Arktik, ali se svejedno more zagrijava u toj regiji. Ovo također ugrožava led na santama u Anktartiku.

Prije nego Vas pitam nešto oko toga, hajde da pričamo o Evropi, poplavama u Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji, Engleskoj; vidjeli smo tornado u Češkoj nedavno. Sada imamo požare na Sardiniji, u Španiji. Sve te stvari ističu da ćemo imati mnogo promjena u Evropi.. Da li bismo trebali biti zabrinuti da naše vlade i političari ne slušaju ljude kao što ste Vi i vaše kolege iz nauke o klimi, da bolje razumiju ono što se u ovom trenutku dešava i šta će se vjerovatno desiti u narednih šest mjeseci ili za godinu, godinu i po, jer se ove promjene jako brzo dešavaju?

Poprilično ste upravu. Trebali bismo biti zabrinuti i imamo sve dobre razloge da budemo zabrinuti. 2015. na COP-u21 postigli smo sporazum i dosta sam bio uključen u njegovo ostvarivanje. Složili smo da nećemo dozvoliti da temperatura globalno ne pređe 1.5 stepeni Celzijusa u prosjeku iz pre-industrijskog nivoa. Danas smo na 1.25 stepena Celzijusa i nemamo znakova da opada nivo stakleničkih emisija. Tako da je ono što bih rekao to da nam je potreban globalni napor, ne volim upotrebljavati termin ratni napor, ali je to najbliža analogija, gdje sve zemlje razumiju da sada pred sobom imamo bitku da očuvamo budućnost čovječanstva. Ovo je najveći izazov s kojim se naša civilizacija morala suočiti do sada. Da, u Parizu smo se složili da bi uveliko trebalo smanjiti emisiju stakleničkih plinova. To nismo uradili. Sada vidimo nultu emisiju do 2050. Da sutra dođemo do nulte emisije, to ne bi bilo dovoljno. Zašto? Zato što ono što se već počelo dešavati će se i nastaviti. To se neće zaustaviti samo zato što smo prestali s emisijama. Tu je već previše emisija stakleničkih plinova, a što nosi ove promjene. Formirao sam savjetodavnu grupu za klimatsku krizu, što je grupa od 15 stručnjaka iz 10 zemalja bukvalno širom svijeta. Mi ističemo ideju da imamo tri cilja i da ih sve moramo ostvariti. Brzo moramo smanjiti emisije. A mislim da 2050. nije dovoljno brzo. Ali, što je brže moguće. Kao drugo, moramo ukloniti pretjerane emisije stakleničkih plinova koje se već dešavaju i to ih uveliko moramo ukloniti. I kao treće, moiramo obnoviti. Dakle, smanjiti, ukloniti, obnoviti, obnoviti te dijelove klimatskog sistema koje su prešle svoj vrh. Hoćemo li postići to u Glazgovu, u novembru ove godine? Smatram da ne postoji nikakav znak da ćemo svo to troje postići. Ali je veliki poziv na buđenje upravo pitanje koje ste mi postavili, to je ono što se dešava na sjevernoj hemisferi. Ako bi vlade u svijetu ovo razumjele, sigurno bi vidjele da je budućnost naše civilizacije sada u pitanju.

Imamo ovaj Delta soj koji se jako brzo širi. Vaša zemlja bilježi jako visoke nivoe, u prosjeku 50.000 dnevno. Prate je i druge zemlje. Čini se kako ništa nismo naučili iz prethonih mjeseci i faza ovoga jer Vaša je zemlja upravo proslavila Dan oslobođenja, kako ga je premijer nazvao. Druge zemlje također ukidaju restrikcije. SAD također imaju problema sa nevakcinisanim. Predsjednik i doktor Fauci su rekli da je ovo pandemija među nevakcinisanima u SAD. Da li bismo trebali biti zabrinuti glede onog šta nam dolazi na jesen i zimu ove godine?

Da, trebali bismo. I dopustite mi da to jednom kažem: Vakcinacija je sjajna i jako je važna i ljudi bi se trebali vakcinisati. Ali, u Britaniji, ljudi koji su vakcinsani s obje doze se razboljevaju. Neki baš teško pate. Istina je da vakcina osigurava da i ne patite baš tako jako, da nećete umrijeti, tako da je brojka preminulih među onima koji su vakcinisani s obje doze mala. Ali, svejedno, ljudi se razboljevalju čak i ako su vakcinisani. Mišljenja sam da nam predstoji jako težak period. Ali, istovremeno, Delta soj je toliko zarazan da mislim da su mu svi izkloženi. Ovdje u Britaniji smo zapravo prošli taj vrhunac i broj slučajeva je svakim danom sve manji. Ali, svejedno, nismo sposobni shvatiti sljedeće: Znali smo da je Indija imala ovaj novi soj, da se jako brzo širio kroz Indiju, da je veliki broj ljudi umirao. Istovremeno, britanska je vlada zabranila ulaz ljudima iz Afganistana, Pakistana, ali ne i Indije. Zašto? Jer želimo trgovinu sa Indijom. Nismo više dio Evrope pa želimo razviti trgovinu sa svakom zemljom van Evrope. Premijer je putovao u Indiju. Tri smo sedmice pustili da nam dolaze ljudi iz Indije, na hiljade njih. To je kao da smo pozivali Delta soj u ovu zemlju. I naravno, postali smo centar Delta soja u Evropi. Taj se soj sada raširio širom Evrope i za to možete zahvaliti britanskoj vladi.

U videu pogledajte šta još King kaže o klimatskim promjenama, potezima i izjavama Borisa Johnsona, skandalu koji je srušio Matta Hancocka te o tome šta će odlazak Angele Merkel značiti za političku scenu u Evropi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare