Stratiše više od 1.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka, samo dvojica preživjela

Vijesti 13. jul. 202121:53
Podijeli:

Stara policijska stanica u Srebrenici, mjesto na koje su Bošnjaci dovođeni, mučeni, ubijani. Još 1992. nekoliko godina prije masovnih egzekucija. Jedan od njih je i suprug Šehide Abdurahmanović. Bio je prosvjetni radnik.

“Osmi maj, 1992. godine. Meni su arkanovci ušli u stan. Doveli su ga u MUP. I nakon petnaestak minuta, kako su mi rekli ljudi koji su bili ovde, ubijen je. Postojali su spiskovi te ‘92. na kojima su se nalazili ugledni Bošnjaci, intelektualci, ljudi koji su bili imućni, koji su možda mogli kasnije pomoći. Oni su trebali biti prvi likvidirani”, prisjeća se Šehida Abdurahmanović.

Na zgradi, danas općinske organizacije SNSD-a, nalazi se spomen ploča koja svjedoči zločinu koji je počinjen. Mnoga stratiša, više ih je od 70, do danas nisu obilježena, poput Bijele kuće kod Potočara. Stotine muškaraca i dječaka bilo je zatočeno u Bijeloj kući odakle su odvedena na mjesta egzekucija.

“Kada su u pitanju haške činjenice, one kažu da je i jedan broj je ubijen ovdje iza zgrade Bijele kuće. Muškarci i dječaci su odvedeni u Bratunac, posebnim autobusima. Bili su odvođeni planski zajedno sa muškarcima koji su uhvaćeni preko šuma. Na razne lokacije gdje su sistematski ubijeni”, podsjeća Hasan Hasanović, kustos Memorijalnog centra Potočari

Jedno od tih stratišta je i zemljoradnička zadruga u Kravici gdje su ubijena 1.374 muškarca i dječaka. Na njih se pucalo, bacalo bombe. Samo dvojica su preživjela. Suprug Vasvije Kadić ne. Danas će reći:

“Ja sam redovno pratila suđenje u Beogradu osmorici optuženih za zločine u Kravici. Jednom je odgođeno, drugi put se ne pojave, teško je to gledati. I sudije i tužitelje. Nema tu pravde”.

Policijske stanice, kuće, hangari, pa i stadion. Još jedna lokacija, ovaj put u Novoj Kasabi na kojoj su vojno političke snage RS-a, potpomognute formacijama iz Srbije, počinile masovne zločine. Svjedoci se prisjećaju – bila su to polja smrti.

“I na samoj površini siguran sam da postoji još mnogo kostiju Bošnjaka koji nikada neće biti identifikovani. Bila su ovo polja smrti”, upozorava jedan od preživejlih Salih.

Odlazimo dalje do Osnovne škole u Orahovcu. Sabirni centar u kojem se u jednom trenutku nalazilo blizu 2.000 ljudi. Svjedoci će kasnije kazati da je ovo mjesto obilazio sam Ratko Mladić

Mnogo je stratiša na kojima su ljudi na najbrutalnije načine ubijani. U Osnovnoj školi u Petkovcima ubijen je sin Kade Hotić.

“Preživjeli su pričali da su prošli strašne patnje do smrti. Čak su poželjeli da ih što prije ubiju. I ta patnja mene to proganja, koliko je moje dijete patilo. Nema ga, ali to me boli, koliko je trpio? Kupila sam čahure ovdje i uvijek se pitala iz koje je ubijeno moje dijete”, priča Hotić.

Srebrenica, Potočari, Nova Kasaba, Budak, Orahovac, Pilice, Brnjevo, Kravice i mnoga driga. Mjesta sjećanja i boli, mjesta genocida koja ne smiju biti zaboravljena.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar