Tanya Domi: Edukacija o holokaustu kao put za suočavanje sa zločinima na Balkanu

Vijesti 19. jul 202213:43 > 20:20
Podijeli:
Izvor: Tanya Domi, Facebook

Da bi se odgovorilo na negiranje genocida i edukovali mladi o onome šta se dešavalo tokom rata u Bosni i Hercegovini, potrebno je o toj temi razgovarati “na način koji nije direktno konfrontirajući”, izjavila je za N1 profesorica na Univerzitetu Columbia i bivša glasnogovornica OSCE-a u BiH, Tanya Domi. Za takvu vrstu konverzacije, kaže, može poslužiti primjer holokausta.

Domi, koja desetljećima prati dešavanja u BiH, tvrdi da bi edukacija o holokaustu mogla doprinijeti pomirenju jer je taj zločin “primjer onoga što je kasnije došlo ovdje u BiH i na Kosovo”.

Poricanje genocida je postalo prilično rasprostranjeno na Zapadnom Balkanu od ratova 1990-ih godina a karakteriše ga negiranje činjenica u vezi sa onim šta se dešavalo,”, izjavila je Domi, te istakla da “agresori nikada nisu priznali” odgovornost za ono što se desilo u BiH.

Ona navodi da su među onima koji negiraju te činjenice prvenstveno Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Po pitanju BiH, do danas srpski političari u Republici Srpskoj i Beogradu jednostavno ne priznaju ni 110.000 mrtvih, ni 2,5 miliona izbjeglica u BiH, a ni uništenje materijalnih dobara. Dosta toga je opljačkano i prodato na ulicama Beograda tokom rata. I nema priznanja odgovornosti. To je poricanje genocida samo po sebi i time se nastavlja osvajačka politika i viktimizacija koja se dešava u genocidu”, rekla je Domi.

“Prenošenje dijela tereta na narod”

Domi je istakla da, odbijanjem da prihvate historijsku odgovornosti i negiranjem ovakvih zločina, vladajuće strukture u državama “prenose dio tereta na sve pripadnike svog naroda.”

“Nedostatak priznavanja istinitosti ovih zločina ne dovodi do mira. Mir ne može biti uspostavljen bez pravde”, rekla je ona, te dodala da se to također ogleda u politici procesuiranja zločina.

Domi je navela da je pravda do određene mjere zadovoljena na sudu u Hagu, ali i da postoje sudovi za ratne zločine u BiH, Srbiji i Hrvatskoj.

“Srbija ne osuđuje nikoga ko je počinio zločine nad Kosovarima ili Bošnjacima. A u slučaju Hrvatske, vrlo je malo njih procesuirano pred njihovim nacionalnim sudom za ratne zločine. Jedini koji zapravo donekle funkcioniše je sud u BiH”, ocijenila je.

Paralele između onih koji negiraju genocid u BiH i holokaust

Domi je navela da je poricanje genocida “realna prijetnja za budućnost” jer mladi nisu educirani o činjenicama u vezi sa ratom.

“U Bosni postoje tri različite historije, bošnjačka istorija, hrvatska istorija i srpska istorija. Nema konsenzusa o činjenicama. Mora postojati konsenzus o činjenicama da bi postojala kultura mira”, istakla je.

“Da bi se pozabavili negiranjem genocida danas i nedostatkom znanja o tome šta se dešavalo tokom rata ovde u Bosni i na Kosovu, uključujući zločine protiv Srba, potrebno je u ovaj razgovor pokrenuti na način koji nije direktno konfrontirajući – da se ljudi edukuju o historiji holokausta, kako se to dešavalo i ovdje i u svijetu, te kako je to primjer onoga što je kasnije došlo ovdje u BiH i na Kosovo od strane agresora”, rekla je Domi.

Navela je da uskraćivanje informacija nije jedini način kojim se desničarske strukture koriste kako bi nametnule određeni narativ, te da često postoje činjenice koje nije moguće sakriti. U takvim slučajevima se često ne koristi direktno negiranje, nego metode da se nekom događaju pripiše drugačiji karakter, da se zločin umanji ili opravda, ili da se krivica preraspodjeli, objašnjava Domi.

“Osnovu za poricanje genocida zapravo možete prepoznati i u trendu iskrivljavanja činjenica o holokaustu”, navodi ona, nudeći nekoliko primjera za to, uključujući teorije po kojima negatori tvrde da Ana Frank nije uistinu postojala i da je njen dnevnik izmišljen.

Još jedan način iskrivljavanja činjenica je pokušaj da se krivica prenese ili na neki način raspodjeli i na druge, te ponudila kao primjer teoriju po kojoj su nacisti imali podršku SAD-a.

“Zapravo je Amerika financirala suđenja u Nirnbergu, a Robert Jackson je bio prvi tužilac u Nirnbergu”, pojasnila je.

“Imamo obavezu da edukujemo ljude o holokaustu, o onome šta se dogodilo i da su se te stvari zaista desile”, istakla je Domi.

Ali da bi se to moglo desiti, važno je dokumentovati činjenice. A kao primjer toga je navela ono što je uradio tada Dwight Eisenhower kao vrhovni saveznički komandant tokom Drugog svetskog rata.

“Ušao je u Auschwitz kada su ga oslobodili američki vojnici i rekao je da niko nikada neće vjerovati da se to dogodilo osim ako ne fotografišemo. Pa je uputio američku vojsku da fotografiše sve te koncentracione logore, uključujući i Jasenovac”, ispričala je ona.

Negiranje zločina zarad vlasti

Domi tvrdi da bi racionalna odluka za vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj bila kada bi priznali istinu o genocidu. Navodi da bi to Srbiju i Vučića, ali i entitet RS i Dodika stavilo u mnogo povoljniju poziciju uzimajući u obzir konsenzus o ovoj temi na međunarodnom planu.

Objasnila je da je razlog zbog kojeg Vučić neće uraditi tako nešto “ekstremna desnica” unutar države, te bi zbog toga “ispaštao na polju unutrašne politike.”

“Zapravo bi mu vjerovatno prijetili smjenom i gubitkom vlasti. I trenutno mislim da je to njegova kalkulacija da ostane na vlasti koristeći poricanje genocida”, navela je.

“Oni žele da ostanu na vlasti i razvili su ovaj standard negiranja – da se to se nije desilo ili da to nazivaju užasnim zločinom, ali ne i genocidom. Oni su to kultivisali i to su njegovali sa njihovim pristalicama iznova i iznova. Kako se izvući iz te pozicije? Kako da promijenite tu poziciju nakon što ste ovo rekli toliko puta?” zapitala je Domi.

“Racionalna osoba bi priznala da je vlada Srbije historijski izvršila te zločine i to bi rasteretilo Srbiju. Srbija je zbog te pozicije ostala marginalna zemlja i ne prihvataju baš demokratiju, nisu napredovali sto se tiće u poglavlja 23 i 24 u smislu pristupanja EU, ne pokazuju nikakvu privrženost ovim principima moderne demokratije. A dio demokratije je da priznajete zločine i da izvršavate kazne za njih.” tvrdi Domi.

Pristalice takvog narativa također često koriste i islamofobiju kako u slučaju Kosovara tako i protiv Bošnjaka.

To je način da se stvori stereotip o muslimanskim radikalima nakon 11. septembra. Tada se to zaista pojavilo u svijetu, islamofobija je vrlo prisutna u Sjedinjenim Državama. Na primjer kod (Donalda) Trumpa i ljudi koji misle kao on”, dodala je.

Stav Rusije o Srebrenici kao izraz neslaganja sa Zapadom

U slučaju Rusije, Domi navodi da nije u pitanju iskren stav prema ovoj temi koliko činjenica da “Putin ne prihvata zapadnjački sistem”.

“Šta god Zapad kaže, Putin to odbacuje. On to neće da prizna”, rekla je ona, navodeći da ruski predsjednik “ne igra po istom pravilniku”.

“On pruža pomoć i utjehu i pomaže i podržava ove političke elite na Balkanu za koje želi da mu budu saveznici i podržava ih u nastavku poricanja genocida”, zaključila je Domi, te dodala da je za Putina ovo prvenstveno političko pitanje.

Putin jednostavno ne mari za žrtve ljudi koji su bili mučeni. On samo misli da je to ono što se dešava u ratu, on ne poštuje ili čak ne priznaje humanitarno pravo, uobičajene zakone rata, kao što je Konvencija o genocidu. Smatra da se to ne odnosi na njega”, rekla je.

Dodala je da upravo takav pristup Putina odgovara Vučiću.

Ocijenila je da je Putin “loše izračunao” situaciju i da se još više diplomatski izolovao. Upravo zbog toga je ruskom predsjedniku sada stalo do toga da ima određene saveznike u Evropi, navela je.

“Putin spreman prodati Srbe kad god mu je to zgodno”

“Putin i dalje može biti prijatelj sa sporednim figurama kao što je Vučić, koji je nešto kao “veliki momak” na Zapadnom Balkanu, ili sa svojom manjom kopijom, Miloradom Dodikom,” rekla je Domi.

Za Dodika je Domi rekla da on predstavlja “Putina u pokušaju” koji traži pomoć kako od ruskog predsjednika tako i od mađarskog premijera Viktora Orbana.

Međutim, izjavila je da “Dodika svi samo ignorišu”.

“Kada su Sergeja Lavrova pitali za Dodika, on je odgovorio “mislite na onog tipa koji ima stan u Sankt Peterburgu?” rekla je Domi.

Po njenim riječima, Rusi su spremni Dodika i Vučića “prodati kad god je to zgodno”.

“To je instrumentalizovan odnos Srba i Rusa, tako je uvek bilo, koriste jedni druge, ali Rusi stvarno imaju prednost”, dodala je ona.

Domi navodi da Putin sada pokušava da negira zločine na isti način kao što su to činili političari na Balkanu.

Međutim, ona tvrdi da mu to neće poći za rukom.

“Ovo je “TikTok rat”. Nije “CNN rat”, kao što je bio u BiH. Sada se sve snima, dokumentira,” rekla je.

“Ovo je najdokumentiraniji rat ikada. Svjetlosnim godinama je ispred rata u BiH po dokumentiranju zločina. Već po tom pitanju postoji suradnja između 7 ili 8 zemalja i državni tužilac u Ukrajini. To je ratni zločin od prvog dana i Putin će ući u historiju kao prognanik zbog ovog rata,” rekla je.

“Dodik nema pojma ni o čemu”

Domi je također prokomentarisala nedavnu izjavu Dodika, koji je izrazio nadu da se bivši američki predsjednik Donald Trump vrati na vlast te rekao da prema anketama “dobija Trumpova grupacija”.

Domi je podsjetila da takva izjava dolazi u vrijeme kada se Trump suočava sa optužbama za pokušaj nasilnog preuzimanja vlasti na saslušanju pred Komitetom Predstavničkog doma američkog Kongresa koji istražuje pobunu i upad na Kapitol 6. januara 2021. godine.

“Dodik to vjerovatno govori jer želi da igra na Trumpov ego. A Donald Trump sigurno ne obraća pažnju na Milorada Dodika. I drugo, Milorad Dodik očito ništa nema pojma ni o čemu. I to je jedna od najglupljih stvari koje je ikada rekao”, ocijenila je Domi.

Ona je rekla da se Dodik ne suočava s onim s čim je suočen Donald Trump.

“Ako bi postojao proces revizije postupaka Milorada Dodika kao što je u toku takav proces po pitanju Trumpa, uključujući imovine koju Dodik posjeduje u Austriji i Rusiji, možda bi postojao neki način pozivanja na odgovornost”, rekla je.

Prijetnja globalnog desničarskog pokreta

Domi je također govorila o sastanku bivšeg Trumpovog savjetnika, Steva Bannona, sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, 2018. godine.

Na pitanje zbog čega smatra da se takav sastanak održao, Domi je rekla:

“Zato što je desničarski pokret sada postao globalan”.

Ona je istakla da je čak “CPAC”, godišnja politička konferencija republikanaca, održan u Budimpešti te da se obratio Viktor Orban.

“Steve Bannon vjeruje u ovaj globalni desničarski pokret koji hara svijetom. Freedom House je ukazao da je u posljednjih 15 godina došlo do značajnog smanjenja demokratije širom svijeta. Ovo nije svojstveno za SAD ili Rusiju ili bilo koju zemlju trenutno. Sve zemlje se suočavaju sa izazovom zbog različitih ekonomskih problema”, rekla je.

“Ovi desničari surađuju. Bijeli kršćani u SAD-u, zajedno sa takozvanim misaonim vođama poput Bannona, njihovi stavovi se zapravo poklapaju s Orbanovom idejom slobode, i ona ne po njemu ne postoji za homoseksualne ljude ili za žene. Samo je rezervisana za bijele hrišćane. A to je također u skladu sa Putinovim stavom”, rekla je.

Američka politika u BiH mora biti fokusirana na prijetnju Rusije

Domi je navela da je jasno kritikovala politiku američkog predsjednika Joe Bidena prema Zapadnom Balkanu jer su američki zvaničnici prvenstveno bili fokusirani na borbu protiv korupcije i izborne reforme.

“A u to vrijeme je Bosna bila pod napadom. Ruski ambasador u BiH je zaprijetio i rekao ako pokušate ući u NATO, pokazujemo na Ukrajinu kao primjer kako ćemo reagovati. Vaš je izbor, ali mi imamo pravo reagovati”, rekla je Domi.

Također je kritikovala to što su zvaničnici SAD pregovarali sa Draganom Čovićem, navodeći da je predsjednik HDZ-a “surađivao sa Rusima po pitanju narušavanja suvereniteta BiH”.

“Iskreno, mislila sam da je ovo plan koji se ne bavi očiglednom krizom. To je kao da odete u željezaru da kupite mlijeko. To se tamo jednostavno neće dogoditi. Tako da ova agenda apsolutno nije bila ni blizu onoga što je neophodno”, rekla je ona.

Domi zagovara pojačanje NATO snaga u BiH. Ona smatra da bi trebala biti poslana pješadijska brigada koja bi bila raspoređena na području Brčkog jer vojnici EUFOR-a jednostavno nisu u stanju odgovoriti na sigurnosnu krizu do koje bi moglo doći.

“Na primjer, ako bi Srbija krenula u sukob sa Kosovom, šta bi to moglo da započne u Republici Srpskoj”, rekla je ona.

“Žalimo zbog rata u Ukrajini i zbog toga koliko je on užasan, ali on potvrđuje razloge za zabrinutosti koje je Bosna artikulisala, mnogi političari su izrazili zabrinutost zbog podle uloge Rusa ovdje i činjenice da je potrebno braniti demokratiju”, izjavila je.

Činilo se da SAD ne brane demokratiju i bave se tim pitanjem direktno. Mislimo da ova Putinova agresija potvrđuje našu tvrdnju da je Rusija prijetnja Bosni, da je na meti jer je mala zemlja koju je Zapad kroz historiju jako snažno podržavao, ali su zadnjih godina SAD bile manje angažovane tu. SAD bi se trebale udružiti sa Ujedinjenim kraljevstvom i raditi na tome zajedno. To bi bilo veoma snažno partnerstvo”, podcrtala je Domi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar