Gostujući u emisiji Novi dan, N1 televizije, ministrica prosvjete i kulture RS, Natalija Trivić, govorila je o aktuelnoj problematici u obrazovnom sistemu ovog bh. entiteta.

“Imamo jednak broj djece koja su oboljela od COVID-a, podaci govore da je taj broj prihvatljiv u smislu ukupnog broja učenika”, kazala je Trivić.

Dodala je kako djeca idu u školu sasvim normalno, sa normalnim trajanjem časova ,a lokalne zajednice u odnosu na situaciju kod njih, mogu zahtjevati da se dio sedmice ili cijelu sedmicu nastava odvija online.

“Dezinfekcija prostorija, dezinfekcija ruku kod učenika i nastavnog osoblja, provjetravanje prostorija mjere su koje su i dalje na snazi. Nadam se da ćemo zaključno sa februarom izaći iz novog talasa i da će svi učenici biti na nastavi“, naglasila je Trivić.

Ministrica porsvjete i kulture RS ističe i da postoje uslovi za praćenje nastave online u svim osnovnim školama, a što se tiče srednjih škola, one su u ovom momentu u procesu digitalizacije.

Zakon o osnovnom vaspitanju

Govoreći o Zakonu o osnovnom vaspitanju , ministrica Trivić je naglasila da će ,pokušat da ga unaprijede u smislu školskih resursa i tehničkih mogućnosti.

“Već u martu mjesecu ćemo novi nacrt Zakona uputiti u parlamentarnu proceduru“, naglasila je Trivić.

Odgovarajući na pitanje zapošljavanja učenika nakon završene srednje škole, ministrica Trivić je rekla da Nnema povratnih informacija gdje su učenici nakon srednje škole ostvarili svoje radno pravo, nema podataka da li je li to u realnom sektoru ili u nekoj od institucija.

Istakla je da postoje brojne pogodnosti za one učenike koji se odluče da izučavaju neko od deficitarnih zanimanja

“Često učenici koji rade praktičnu nastavu kod poslodavca i ostaju u radnom odnosu kod istih. Smatramo da upisne politike moraju da se vežu za realni sektor“, kazala je Trivić te dodala da je vaspitna uloga škole najvažnija pored obrazovanja.

“Vrše se određene aktivnosti obuke nastavnog osoblja kako bi stekli kompetencije da budu na pomoći učenicima i roditeljima. Reformski procesi idu svojim tokom , a nastavnici i stručni saradnici moraju da u kontinuitetu prolaze kroz dodatne obuke”, naglasila je Trivić.

Školski praznik Sveti Sava

Ministrica je odgovarajući na pitanja istakla da ne vidi ništa sporno u obilježavanju ovog dana, te je dodala da je on u svim školama obilježen na način na koji su dozvoljavale epidemiološke mjere i aktuelna situacija.

“Učenici drugih vjeroispovijesti učestvuju , ali ovaj školski praznik nema veze sa njihovim vjerskim ili rasnim opredjeljenjem. To je istorijska ličnost koji je ostavio svoje nasljeđe, prosvjetiteljske ideje svima”, naglasila je Trivić.

Diskriminacija bošnjačke djece?

Odgovarajući na pitanje da li u školama u RS postoji neki vid diskriminacije prema djeci kojoj srpski jezik nije maternji jezik, Trivić je odgovorila kako diskrimacija apsolutno ne postoji.

“U 22 škole se nastava pohađa po nacionalnom programu, koji uče po nastavnom planu i programu jednog od kantona u Federaciji. U Federaciji s druge strane to nemamo, osim u jednoj opštini u Grahovu.Ni jednog učenika, niti grupu učenika u Federaciji nemamo koji pohađaju nacionalnu grupu predmeta “, naglasila je Trivić

“Što se tiče sudske presude u Liplju , u ovom momentu ta odluka više nije provodiva iz razloga jer više tih učenika nema, tužitelji su izašli iz samih škola. S druge strane Zakon koji definiše formiranje odjeljenja za nacionalnu grupu apsolutno ne ispunjava uslove gdje bi se to oformilo. Mi u ovom slučaju , iako u određenim školama koje izučavaju nacionalnu grupu, učenici koji nisu srpske nacionalnosti, provodimo nastavu iako je bilo odliva učenika“, naglasila je Trivić te upitala kada će se uvesti nacionalna grupa predmeta za srpsku djecu koju nastavu pohađaju u Federaciji BiH.

Šta se upisuje u knjižice i kako se ocjenjuju bošnjačka djeca?

Ministrica Trivić, tvrdi da ta djeca jesu ocijenjenja na osnovu Ustava BiH i Ustava RS koji je definisao.

“Djeci se upisuje izučavanjematernjeg jezika, bošnjačkog što definiše Ustav. Ne možemo da radimo protiv Ustava koji definiše da se u BiH govore tri jezika, a to su bošnjački, hrvatskii srpski”, ustvrdila je Trivić.

Podsjećamo , Ustavni sud Bosne i Hercegovine 26.maja 2016.godine je zaključio da Bošnjaci mogu svoj jezik nazvati kako hoće, jer je neutralna odredba u Ustavu Republike Srpske u kojem stoji da se u RS koriste jezici srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda.

Ustavni sud BiH je ovakvu odluku donio razmatrajući zahtjev Safeta Softića, drugog zamjenika tada predsjedavajućeg Doma naroda BiH, za ocjenu ustavnosti prve rečenice člana 7. stav 1. Ustava RS u dijelu koji glasi: “Jezik bošnjačkog naroda”.