Ustavni sud BiH o zahtjevu 24 zastupnika: Odmah uzet u prioritetno pripremanje

Vijesti 08. jan 202112:43 > 13:38 7 komentara
Ustavni sud BiH/Arhiv

Dvadeset i četiri zastupnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podnijeli su 28. decembra prošle godine zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine da se očituje oko rješavanja spora sa entitetom Republika Srpska koji je prouzrokovan donošenjem Odluka o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesija putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korištenje hidroelektrana (HE) "Buk Bijela", HE "Foča" i HE "Paunci" na rijeci Drini.

Podnosioci zahtjeva smatraju da su vlasti RS ovim aktivnostima povrijedile Ustav Bosne i Hercegovine i pravo BiH da raspolaže državnom imovinom.

”Donošenje navedenih Odluka, Rješenja o dodjeli koncesije i zaključenje Ugovora o koncesiji predstavljaju aktivnosti protivne članu I/1., članu I/2. i članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopštenju koje potpisuju 24 zastupnika.

Podnosioci zahtjeva smatraju da su vlasti entiteta Republika Srpska navedenim aktivnostima povrijedile Ustav Bosne i Hercegovine i pravo države Bosne i Hercegovine da raspolaže državnom imovinom.

Smatraju da su navedenim aktivnostima prekršene i konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH kojima je utvrđeno da riječna voda i riječna korita predstavljaju “javno dobro” koje čini dio državne imovine (imovina države BiH).

Parlamentarci podsjećaju da je Ustavni sud, u svojim prethodnim odlukama, utvrdio da državna imovina ima poseban status, te da predstavlja odraz državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Na upit N1 kada može očekivati određenje Ustavnog suda BIH prema predloženoj privremenoj mjeri zaštite, a u vezi sa apelacijom zastupnika iz Parlamenta BiH o izdatim koncesijama izgradnje hidroelektrana na Drini, iz Ustavnog suda BiH su odgovorili:

“Predmet za koji pitate primljen u Ustavni sud Bosne i Hercegovine 28. decembra 2020. godine (registrovan pod brojem U-16/20) i odmah je uzet u prioritetno pripremanje u skladu sa Pravilima Ustavnog suda BiH. Ustavni sud će u narednom periodu odlučiti da li će zahtjev za donošenje privremene mjere koji je podnesen u tom predmetu rješavati odvojeno ili zajedno sa donošenjem odluke o samom zahtjevu za ocjenu ustavnosti”, naveli su za N1 iz Ustavnog suda BiH.

Ranije smo obajvili i stav Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine.

“Radnje na realizaciji pomenutog, kao i svakog drugog sličnog projekta, morale bi biti utemeljene na važećim propisima Bosne i Hercegovine, uz poštivanje nadležnosti države Bosne i Hercegovine, te uključivanje u konkretne postupke njenih institucija”, naveli su iz Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine.

Na upit da li potpisivanje ove izjave i gradnje ima zakonsko uporište, iz Pravobranilaštva BiH su osgovorili:

“Po dostupnim informacijama, nadležnosti države Bosne i Hercegovine, kao i njene institucije su ignorisani, što upućuje na zaključak da predmetne radnje nisu zasnovane na relevantnim propisima Bosne i Hercegovine”.

Kako navode, rijeke, vode, kao i šume ili poljoprivredno zemljište predstavljaju javna odnosno, opća dobra, koja se u pravnoj teoriji i sudskoj praksi razumijevaju kao državna imovina u širem smislu.

“O ovim pitanjima Ustavni sud Bosne i Hercegovine je zauzeo jasne stavove kroz više postupaka i donesenih odluka (npr. U 9/19), ističući da se radi o državnoj imovini, koja spada u nadležnost države Bosne i Hercegovine i njenih institucija”.

Premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer entiteta Republika Srpska Radovan Višković potpisali su srednim novmebra u Banjaluci zajedničku izjavu o izgradnji tri hidrocentrale u gornjem slivu reke Drine, čija je ukupna vrednost 520 miliona eura.

Tri hidroeletrane bi činile budući hidroenergetski sistem “Gornja Drina”, a prvi bi bio “Buk Bijela”. Brnabić je rada rekla da su Srbija i RS osnovale zajedničko preduzeće za izgrdanju tri hidroelektrane, u kojem je Elektroprivreda Srbije većinski vlasnik sa 51 odsto, a ostalo ima Elekroprivreda RS.

Premijerka Srbije je rekla da je to prvi od dva strateška zajednička projekta RS i Srbije u ovoj i sljedećoj godini, a da će za drugi – izgradnju aerodroma u Trebinju, do kraja godine Srbija dati iz budžeta 30 miliona eura.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare