Valentin Inzko završio je svoju misiju u BiH, a obećanje nije ispunio. Zakon o negiranju genocida u BiH još nije donesen. Čeka se potez novog visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji funkciju čelnika međunarodne zajednice u BiH preuzima 01. augusta. Dok iz RS-a poručuju kako se o Zakonu o zabrani negiranja genocida moraju dogovoriti isključivo politički predsatvnici iz BiH, iz Federeacije kažu - nikada se neće htjeti dogovoriti.

S obzirom na dosadašnju praksu, teško je za očekivati da će Zakon o zabrani negiranja genocida u BiH uskoro dobiti podršku u državnom Parlamentu. Stoga međunarodna zajednica mora reagovati, mišljenja su u Stranci demokratske akcije. Poruke iz Republike Srpske da se o ovom Zakonu trebaju dogovoriti isključivo politički predstavnici iz Federacije, samo su kupovina vremena i zavaravanje međunarodne zajednice, kaže član predsjedništva SDA, Dževad Mahmutović.

Negiranje iz RS

“Međanarodna zajednica bi pokazala da štiti kredibiltet svojih institucija, Međuanrodnog suda pravde, Međunarodnog kriivčnog suda za bivšu Jugoslaviju, koji su donijeli odluke da je u BiH počinjen u genocid. Genocid je strašan zločin koji se teško dokazuje na sudu. Genocidna namjera – onakav standard kakav je uspostavljen na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, je gotovo nemoguće dokazati a ipak tužitelji su uspjeli dokazati da je u BiH, u Srebrenici 1995. počinjen genocid. Onda stavrno nema prostora ni za kakvo negiranje”, rekao je Dževad Mahmutović.

Ne negiraju političari iz Republike Srpske samo genocid u Srebrenici već i legitimitet novog visokog predstavnika u BiH. Kako tvrde iz SNSD-a, Kristijan Šmit nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, stoga u BiH ne postoji niko ko može nametnuti bilo kakav zakon. Slične izjave i iz SDS-a, no, kažu, ukoliko i dođe do toga, kriva je aktuelna vlast ovog entiteta.

“Mi u SNSD-u i u RS-u duboko vjerujemo da je period nametanja bilo čega u BiH prošlost, da je pred BiH budućnost i sadašnjost u kojoj će izabrani politički predstavnici da se dogovaraju o političkom životu i o budućnosti građana BiH”, naveo je Radovan Kovačević, portparol SNSD-a.

Mirko Šarović, predsjdnik SDS-a je rekao:

“Ukoliko se to desi da ponovo krene sa nametanjem, novi visoki predstavnik, ja sam rekao, i ponavljam sada, kriva je aktuelna vlast u RS-u. Oni su isprovocirali i dolazak novog visokog predsatvnika i moguće je neku novu njegovu ulogu. Znači praktično oni su ga vaskrsnuli”.

Izjave Dodika

Donošenje Zakona o negiranju genocida u BiH ne bi donijelo samo mir porodicama žrtava srebreničkog genocida, već i prosperitet – normalizaciju društvenih odnosa, pa čak i ekonomski napredak, poručuje politički analitičar Slavo Kukić. A sve što je u interesu BiH, nije za političke predstavnike iz RS-a, kaže Kukić, posebno onima iz SNSD-a.

“Sve što je u funkciji destrukcije BiH stav je Milorada Dodika i onih kojima se on okružuje, pa i njegovog glasnogovornika. Ja osobno mislim da sve to mora biti dodatni motivacioni faktor međunarodnim centrima moći da se moraju vratiti politici koju su imali 2005. politici korištenja bonskih ovlasti i neutraliziranja svih onih koji onemogućuju stabiliziranje BiH kao države i društva”, rekao je Kukić.

Hoće li izjave, poput one Milorada Dodika uoči 26. godišnjice srebreničkog genocida, da se “prazni tabuti spuštaju u Mezarju u Potočarima”, potaknuti međunarodnu zajednicu da reaguje? Majkama Srebenice i drugim žrtvama genocida nije važno ko, Inzko ili Šmit. Važno im je da narednu godinu, 11. jula, u vrijeme kada prvi put dotaknu tabute sa nepotpunim posmrrtim ostacima svojih najmilijih, ne čuju muziku iz obližnjih objekata.