Više od 550 akademika, profesora i nastavnika, predvođeni rektorom Sveučilišta u Mostaru Zoranom Tomićem, te predstavnici civilnog društva iz BiH i Hrvatske potpisali su izjavu povodom Dana Evrope kojom se poziva na ukidanje diskriminacije i dominacije kao jamstvu evropske budućnosti BiH.

U danima, kada se obilježava povijesna Schumanova deklaraciju i Dan Evrope, odnosno začetak Evropske unije, kako navode u pismu, osjećaju dužnost i obvezu posebnu pažnju dati Bosni i Hercegovini kao teritorijalnom, povijesnom i kulturnom srcu Staroga kontinenta. U posljednjih 25 godina Bosna i Hercegovina suočila se s brojnim izazovima.

“Daytonsko-pariški mirovni sporazum potpisan 1995. godine u Parizu, u istom gradu gdje je predstavljena Schumanova deklaracija, doživio je tihe i puzajuće izmjene koje su nastojale doprinijeti demokratizaciji i integraciji zemlje. Međutim, stagnacija, neperspektivno ozračje i nepovjerenje među elitama i zajednicama ipak su prevladali i, stoga, onemogućili izgradnju funkcionalne države, institucija i kohezivnog društva. Prema tome, dosad su u Bosni i Hercegovini izostali bitni politički i društveni koraci koji bi mogli zemlju odvesti tamo gdje ona oduvijek pripada – Evropi i evropskoj obitelji”, navode u izjavi predstavnici akademske zajednice.

Pitanje je političke volje

Smtraju, vrijeme je za pisanje novog poglavlja, jer danas se Bosna i Hercegovina nalazi pred najznačajnijim ispitom demokratske zrelosti, suverenosti i usmjeravanja svoje budućnosti.

“Uvjereni smo da je ova, 2021. godina, godina prekretnice, godina u kojoj stoji povijesna prilika za prekidanje statusa quo i stagnacije Bosne i Hercegovine. Duh kompromisa, dogovora i sporazuma je potreban u svakom modernom društvu, osobito u zemljama koje njeguju nacionalne, kulturne i vjerske različitosti. Na primjeru Grada Mostara uvidjeli smo da je takav kompromis moguć, da „gradovi slučajevi“ postoje samo u fikcijama te da ne postoje izazovi koji se zajedničkim snagama ne mogu riješiti. Pitanje je političke volje, ali i odgovornosti koja mora biti imperativ za sve političke predstavnike”, navode.

Također, primjećuju da ohrabrujuće i motivirajuće poruke američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena nailaze na različite interpretacije.

“U svom nedavnom pismu gospodin Blinken jasno precizira stav State Departmenta i upućuje ogroman motiv u naporima da se poduzmu nužne reforme i riješe otvorena politička pitanja. Suverena i moderna, demokratska i cjelovita Bosna i Hercegovina je neupitna. Prijetnje i zlonamjerne interpretacije služe onima koji navodno brane Bosnu i Hercegovinu, a zapravo žele zadržati status quo. Takvi stavovi zaustavljaju razvoj i euroatlantsku budućnost Bosne i Hercegovine“, ističu.

Nedopustivim smatraju da u srcu Evrope, u Bosni i Hercegovini koja teži onoj istoj ujedinjenoj Schumanovoj Evropi, i dalje postoje pokušaji diskriminacije ili dominacije.

“Temeljno demokratsko pravo nekoga da se kandidira i mogućnost da bude biran ne smije biti predmet rasprave niti sredstvo obračuna bilo koga s bilo kim. Jednako važno, legitimnost političkog predstavljena ugrađena je u povijest Bosne i Hercegovine. Sva tri konstitutivna naroda moraju biti u mogućnosti birati svoje predstavnike. Oni će biti izraz njihove demokratske volje, bez pokušaja dominacije ili diskriminacije”, ističu predstavnici akademske zajednice.

Bosni i Hercegovini je mjesto u Schumanovoj Evropi

Tri konstitutivna naroda ugrađena u ustavnopravni okvir Bosne i Hercegovine, dodaju, su ključna točka bilo kakvog razumijevanja ove složene zemlje.

“Bošnjaci, Hrvati i Srbi su autohtone konstitutivne zajednice, koje imaju svoje izgrađene identitete. Narušavanjem tih zajednica, pokušajima eliminiranja iz političkog života, Bosna i Hercegovina gubi svaki smisao. Takvo što nije Bosna i Hercegovina, takvo što nije Schumanova Evropa”, naglašavaju, i dodaju:

“U srži evropskog sustava vrijednosti ugrađena su temeljna ljudska i građanska prava. Punom implementacijom presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i Ustavnog suda BiH stvaraju se ključni preduvjeti stabilnosti, nediskriminacije, nadogradnje ljudskih prava te ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. Pokušaji dominacije i stvaranja unitarističkog koncepta upravljanja složenim i multinacionalnim društvom ruše temelje Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, osobito njegov Aneks 4 – Ustav BiH”. 

„Svjetski mir ne može se očuvati ako se ne ulažu kreativni napori razmjerni opasnostima koje ga ugrožavaju”, rečenica je koja dominira u Schumanovoj deklaraciji. Ako se ne pokažu konstruktivni napori dovoljno jaki da ponište unitarističke, separatističke i svake druge tendencije koje uništavaju zemlju, Bosna i Hercegovina, ističu, ostat će vječno zarobljena u svojoj uskogrudnosti i izvan evropskih integracijskih okvira.

“Vjerujemo kako će ovo pismo potaknuti sve odgovorne na dovoljno razumijevanja i razboritosti u političkim pregovorima koji će odrediti samu budućnost Bosne i Hercegovine. Vrijeme je postizanja održivog dogovora te njegova poštovanja. Najveći pobjednici tog dogovora su Bosna i Hercegovina, njezini konstitutivni narodi i svi njezini građani. Bosni i Hercegovini je mjesto u Schumanovoj Evropi, u europskoj obitelji različitosti koja nas okuplja”, zaključuju u zajedničkoj izjavi predstavnici akademske zajednice.