Vole li se Bosanci i Hercegovci?

Vijesti 23. jan. 202219:395 komentara
Podijeli:
Izvor: Poplave u Maglaju 2014. (ELVIS BARUKCIC / AFP)

Političkih bisera u BiH ne nedostaje. Svjedoci smo različitih, u najmanju ruku, neodgovornih izjava i to, nerijetko, sa vrha državnih instanci. Od onih da dobro živmo, ali da smo razmaženi, do da u BiH niko nikoga ne voli, ali i još mnogo drugih. A o suštinskim stvarima - poskupljenjima, unapređenju životnog standarda, ni riječi. Služe li ovakve poruke jeftinim političkim interesima ili zaista ima istine u svemu ovome, pitali smo upućene, ali i građane.

Odsustvo razumijevanja političara za stvarne probleme građana, uglavnom rezultira porukama koje, nerijetko, nemaju osnova za izrečeno. U posljednje vrijeme veoma često ih slušamo, ali šta se zapravo iza njih krije?

“U BiH niko nikoga ne voli. To sam nekoliko puta rekla. Znači, to je zemlja gdje su svi protiv svih ratovali”, kazala je nedavno Željana Zovko, zastupnica HDZ-a u Parlamentu Evropske unije.

Da li je ovakva izjava realna, pitali smo i građane Sarajeva:

“Naravno da je plasiraju političari radi svojih jeftinih poena i interesa. Ljudi koji se vole, vole se bez obzira na naciju ili vjeru ili bilo pta drugo”.

“Sami sebe zavađamo. Ova je zemlja krivo srasla, što bi rekao Džoni i tu je sav problem. Narod nema kad da misli o tome šta osjeća prema drugom kad je opterećen cijenama koje idu gore”.

“Mislim da je problem u konceptima na kojima je stvorena država. Da političari, uglavnom, vode politike koje odgovaraju njihovim političkim ciljevima i strankama, a što se tiče građana, većinom, mislim da nisu, mada ima onih koji su bolesni šovinizmom, ali većina je ipak zdrava i zdravo razmišlja”.

“Ja radim čitavu BiH, zastupnik sam jednog velikog brenda. Radim sa svim ljudima, to nema nikakve veze sa nacionalnosti. Nas povezuje kultura, biznis i to je to”.

“Stoji isto mišljenje”.

Da li je povjerenje među građanima u BiH izgubljeno, odgovorili su nam i Banjalučani.

“Među svima.”

“Ovdje je 16% povjerenje u BiH među ljudima. Uporedite to sa Švedskom gdje je 75% pa izvucite neki zakključak”.

“Ne znam”.

“Zašto da ne, vjeruju. (Optimistično?) Naravno, nema nikakvih problema, sarađujemo, sve OK”.

Nije tačno da u BiH niko nikoga ne voli. Naravno da postoje izuzeci, ali ovo ne smijemo generalizovati. Posebno, ako se sjetimo različitih humanitarnih, ali i drugih akcija, u kojima su građani, bez obzira na etničku i vjersku pripadnost, svesrdno pomagali jedno drugima. Iz ovoga, sasvim logično, možemo izvući sljedeći zaključak, a to je da je odvajanje građana u službi jačanja nacionalističkih politika, kažu upućeni.

“Hajde da se samo sjetimo 2014. godine i poplava i nesebične podrške građana ove zemlje, bez obzira na to odakle dolaze, koju su pružili onima koji su bili direktno ugroženi nakon tih poplava. Pa kako možemo reći da niko nikoga ne voli”, pita novinarka Gordana Katana.

Za suživot među njima nije presudna ljubav, nego uvažavanje, poštovanje, ali i zajednički interes, koga, sudeći prema riječima naših sagovornika, ne nedostaje.

“Svega mjesec, dva nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma ljudi su već počeli trgovati na međuentitetskim linijama razgraničenja. Od tada pa do danas, šta god neko o tome mislio, ljudi trguju, komuniciraju”, ističe Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

“Interesantno je i zanimljivo i što bi rebalo pitati gospođu Zovko, na osnovu čega ona donosi te zaključke. Odnosno, kako objašnjava da veliki broj Bošnjaka i Srba, rade u zapadnom Mostaru bez ikakvih problema. Da li je to ljubav, da li je to interes, da li je to normalan život? Kako se, recimo, Hrvati i Bošnjaci prilično dobro slažu u Bihaću, a ne slažu se u nekim drugim mjestima”, navodi analitičar Srđan Puhalo.

Slovenački naučnici zajedno istražuju selo Baljvine, u kojem Srbi i Bošnjaci ne samo nikada nisu ratovali, nego su i jedni druge štitili. Nalazi se između Mrkonjić Grada i Banja Luke, a o Baljvinska džamija je jedna od rijetkih koja u Republici Srpskoj nije srušena tokom rata.

“Bila je vojska ovdje i mi smo rekli da se ne može džamija rušiti. To je jedna svetinja koju meni ne bi palo na pamet da rušim”, kaže Jovo Tešanović, mještanin.

Prijateljstvo komšija traje vijekovima. U Drugom svjetskom ratu jedni druge su skrivali i štitili od četnika i ustaša.

“Cijelo vrijeme su naš štitili sve dok nismo morali svi napustiti. Tada je već bilo nešto drugo, tada više nije bilo spasa ni od komšija ni od koga. Moralo se izaći”, dodaje Omer Murica.

Ovakvih primjera trebamo se češće sjećati, dok nam istovremeno, s političkog vrha, odzvanjaju poruke raskola i mržnje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar