Zagreb u nuklearnom otpadu vidi razvojnu šansu za grad koji umire?

Vijesti 29. jun 202218:591 komentar
Podijeli:

Čeka se Studija uticaja na životnu sredinu, građevinska dozvola, lokacijski uslovi, ali dok se čeka uveliko se i radi. Iako brojne procedure tek slijede do konačne odluke o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Nuklearke Krško, bilježe se brojne aktivnosti na granici Bosne i Hercegovine. U Čerkezovcu se vrše istraživanja, a u Dvoru na Uni informisanje građana o životu sa radioaktivnim otpadom.

Gotovo sablasna tišina. To je najglasnije u Dvoru na Uni. Mir remeti cvrkut ptica. Još glasnije od toga zvona dvije crkve u centru opštine koji djeluje zapušteno, ali više napušteno. Kako izgleda na prvi pogled – tako i jeste kaže nam Dijana Ostojić.

“Sve je napušteno eto šta imamo imamo još dječiji vrtić i ovu kino salu tu, tu nam dolaze nastup kad imaju folkloraši i tako. To je jedino što se dešava u Dvoru.”

Više je tužnih dešavanja – ispraćaja ili mladih koji idu “trbuhom za kruhom” ili starih koji odoše na onaj svijet. Put zapada sve više planira i Dijana, na kilometar od njene kuće planira se odlagalište radioaktivnog otpada kojem se stanovništvo protivi.

“Oni uopšte nas ne čuju šta mi pričamo. Čak je bio tu i protest. Mi smo protestovali. Susjedi iz Bosne su isto dolazili, svi su protiv, samo oni tjeraju nešto svoje i uporni su u tome da oni ovdje odlažu taj nuklearni otpad”, kaže Ostojić.

Zbog kojeg je Dvor na Uni dobio Info centar. Otvorio ga je Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane Krško. Namjera im je da se građani tog dijela Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine informišu o radioaktivnom otpadu.

U kojem je osim makete moguće čitati o radioaktivnom otpadu, prihvatljivim banana dozama radijacije, a na ulazu i o trenutnom stepenu radijacije. Izjavu nije moguće dobiti na licu mjesta, već isključivo u Zagrebu. A Zagreb u radioaktivnom otpadu vidi razvojnu šansu Dvora na Uni.

Nikola Arbutina načelnik Općine Dvor na Uni kaže:

“Ja pitam nakon sedam godina da li neko vidi to ovdje, da li vidi da je to razvojni projekat. Da li neko vidi beneficije? Ja sam rekao da opštinu Dvor ne zanimaju njihove naknade. Oni kažu donijeće uredbu, tu uredbu donose sedam godina.”

Kada je donesu Dvor bi na raspolaganju trebao imati dva miliona evra za projekte iz državne kase. Pola od tog iznosa je, kaže načelnik već izgubleno zbog odlaska stanovništva. U proteklih deset godinaDvor je napustilo oko dvije i po hiljade ljudi, od tog broja 1.100 je preminulo. Sa problemom odlaska koji je pojačan zbog najava o odlagalištu bori se i susjedni Novi Grad, odakle tvrde lokacija Čerkezovac više ugrožava građane u Bosni i Hercegovini kojih je oko 230 hiljada u slivu rijeke Une.

Miroslav Drljača načelnik Općine Novi Grad itiče:

“Ono što je najtragičnije u svemu tome ta lokacija je izabrana politički. Jer postoji i lokacija koja je udaljena od granice 10-ak kilometara vazdušne linije zove se Majdan, dobila po njihovom ocjenjivanju od strane hrvatskih tijela više bodova.”

Interesantno je da je Vlada Hrvatske dobila ponudu od kolega iz Slovenije da se otpad iz Nuklearke Krško zbrine u Krškom, kaže Drljača. On zagovara i tužbu protiv Hrvatske. O tome je preuranjeno govoriti, rekao bi Pravni tim Bosne i Hercegovine koji je sačinio nacrt strategije zaštite interesa. Razmatraće ga Savjet ministara. Dok se čekaju definitivni zaključci i konkretni potezi Sarajeva, treba znati da Zagreb uveliko radi geološka istraživanja, ali i deminiranje terena na prostoru planiranog odlagališta.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar