Zašto je Milanović u (ne)diplomatskoj ofanzivi na BiH?

Vijesti 12. jul 202115:27 > 16:28 9 komentara
Zoran Milanović
Zoran Milanović (VLADIMIR SIMICEK / AFP)

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović boravi ovih dana u Bosni i Hercegovini, više u Hercegovini. U službenoj posjeti nije, jer se neće sresti sa zvaničnicima BiH.

U službenu posjetu Sarajevu, kako je izjavio, neće doći dok se “neke stvari ne razriješe” jer „član Predsjedništva BiH Željko Komšić nije predstavnik hrvatskog naroda”.

Hrvatski narod je konstitutivan narod i to je to. Dakle, moraju ga birati građani hrvatske nacionalnosti. U Hrvatskoj, doduše pripadnike manjina, ali jasno definiranih etničkih skupina, mogu birati samo pripadnici tih skupina. Dakle, ne mogu ja kao Hrvat u Hrvatskoj birati predstavnika srpskog ili bošnjačkog naroda u Hrvatskom saboru”, izjavio je prvi čovjek Hrvatske.

Kako se približavaju opšti izbori naredne godine, predsjednik Zoran Milianović sve je bliži vladajućoj hrvatskoj stranci u Bosni i Hercegovini, HDZ-u, a sve dalji od ‘susjedne i prijateljske’ države Bosne i Hercegovine.

Od sapuna i parfema do HDZ BiH

Počelo je sve, bar javno, najmanje diplomatskim i državničkim izjavama predsjednika Milanovića. Od one da je ‘građanska država daleki, daleki san, i lijepa stvar, ali prvo sapun, onda parfem’, potom kako je mijenjanje granica na Balkanu i non-paper ‘Big shit (veliko sra…)’ do ‘  Bigfoota, Sasquatcha’ – kada Milanović nije htio prihvatiti Deklaraciju NATO saveza zato što nije ‘spomenut Dejtonski sporazum i tri konstitutivna naroda’.

Sve koincidira sa očekivanjem Dragana Čovića, lidera HDZ, koji je uvjeren da će Milanovićeva državna politika biti predana hrvatskom narodu u BiH, radi zaštite i ostvarenja ravnopravnosti i prava Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda.

Milanović nije jedini, postoji li pritisak ‘u rukavicama’?

Osim (ne)diplomatske ofanzive na Bosnu i Hercegovinu, državnog vrha Hrvatske, postoje činjenice da stranci i javno i tajno rade na izmjenama Izbornog zakona u ovoj neizbornoj godini.

I Amerikanci i predstavnici Evropske unije inistiraju na izbornim reformama.

Prije desetak dana boravili su u Sarajevu i o tome razgovarali sa bh. političkim liderima.

Došli su, kažu, ‘bez rješenja’.

Ono što imamo su želja i volja da pomognemo i potaknemo razgovore, kako bismo na neki način dali taj osjećaj, injekciju hitnosti – koliko je bitno i hitno da se ta pitanja što prije rješavaju“, rekao je tada u Sarajevu američki predstavnik za Zapadni Balkan Matthew Palmer.

Najmoćnija žena svjetske politike, Angela Merkel, početkom jula je, nakon sastanka sa zvaničnicima Zapadnog Balkana indirektno to poručila.

“Situacija u Bosni i Hercegovini nije zadovoljavajuća i tu trebamo novi elan za Izborni zakon i nadam se da će Christian Schmidt imati dovoljnu podršku svih”, riječi su Angele Merkel.

A Njemačka je upravo država iz koje stiže Schmidt, novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

Reforme za jednakost i nediskriminaciju svih građana u BiH

Iz Delegacije Evropske unije i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini Johhana Sattlera za N1 su izjavili kako su u više navrata naglasili da 2021. kao neizborna godina predstavlja jedinstvenu priliku za provođenje prijeko potrebnih ustavnih i izbornih reformi.

Ovaj reformski proces potreban je kako bi se obezbijedila jednakost i nediskriminacija svih građana u BiH,  uz potpunu provedbu sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, kao i da bi se uklonili nedostaci u izbornom procesu primjenom  preporuka OSCE/ODIHR-a i GRECO-a Vijeća Evrope, te relevantnih mišljenja Venecijanske komisije”, saopšteno je za N1 iz EUSR-a.

U vezi sa  Opštim izborima 2022. godine, naša očekivanju su da se trebaju provesti u skladu sa unaprijeđenim ustavnim i izbornim okvirom”,– istakli su za N1 iz Delegacije Evropske unije u BiH.

Od političkih blokada do straha od dominacije jedne etničke grupe

Injekcija hitnosti, prijeko potrebno, novi elan samo su dio diplomatskog vokabulara. Uz nediplomatski koji stiže iz susjedstva.

Tražili smo stav – kako pomiriti nepomirljive razlike od suca Evropskog suda za ljudska prava u Strasborgu Farisa Vehabovića.

Osvrćući se na višegodišnje viđenje promjena Izbornog zakona HDZ-a s jedne strane i aktulno političko stanje, s druge strane, ukazao je za N1 na trenutne blokade zbog kojih ne funkcioniše država. To je, prema njegovim riječima, ključni kamen spoticanja u državi.

Međutim, s obzirom na sve specifičnosti BiH, mi se ne trebamo busati u prsa da smo jedino multietničko društvo. Treba razumjeti strahove koji postoje, s obzirom na našu ratnu prošlost i da se uskladi taj zahtjev za funcionalnošću i otklanjanjem tih blokada, a istovremeno da se otklone strahovi od moguće dominacije jedne etničke grupe – ukoliko bi se ta većina svela na etnički elemenat, što bi bilo zaista razočaravajuće, za mene”, rekao je za N1 sudac Evropskog suda za ljudska prva.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare