Zašto su u BiH mrtvi na spisku za glasanje i kako tome stati u kraj

Vijesti 10. jul 202107:32 > 09:01 2 komentara
N1

U Bosni i Hercegovini često su i mrtvi na spisku za glasanje. Vanja Bjelica Prutina, članica CIK-a, pojasnila je da CIK za to nije nadležan, već je nadležno ministarstvo koje vodi evidenciju o određenim zadacima, te ono i odgovara za tačnost.

Između ostalih, o ovoj temi govorilo se na trodnevnom seminaru “Jačanje kapaciteta medija za profesionalno praćenje i izvještavanje o izbornom procesu” koji se održava u Neumu. Seminar su organizovali eksperti iz Vijeća Evrope u saradnji s predstavnicima CIK-a za bh. novinare.

Bez dokaza o smrti

“Centralna izborna komisija ne može vršiti nadzor nad radom te institucije, u smislu, neko lice je prijavljeno na određenom prebivalištu, na nekoj adresi, i nalazi se se na centralnom biračkom spisku za tu izbornu jedcinicu, a faktički ne nalazi se na toj adresi. To su moguće situacije. Ne može Centralna izborna komisija vršiti provjeru prebivališta, odnosno da li je nadležni MUP izvršio sve provjere i da li se to lice nalazi na toj adresi”, pojasnila je.

U tom smislu, dodala je, postoji praksa Suda BiH.

“Sud BiH jasno je rekao: CIK nema nadležnosti da vrši nadzor nad Ministarstvom unutrašnjih poslova u BiH”, kazala je Bjelica Prutina.

Navela je i da CIK uputio desetine dopisa različitim matičnim uredima za svako lice za koje su imali podatke da su u pitanju umrle osobe.

“Rezultat tih aktivnosti koje su pokrenute 2019, a snažno nastavljene u 2020. uprkos svim drugim problemima sa kojim smo se suočavali, bio je taj, da prema podacima 8. aprila 2020. godine, utvrdili smo na taj dan, da od onih lica koji će navršiti 100 godina ili imaju više od 100 godina, za njih nema dokaza o smrti. U pitanju su lica koja su preminula. Ili su preminula u BiH ili u inostranstvu, ali niko nije prijavio njihovu smrt”, navela je.

Tih osoba, kako je rekla, je bilo 1.289 i zahvaljujući aktivnostima koje su preduzimali, taj broj se smanjio na 304.

“Nisu u potpunosti uklonjene te nepravilnosti, ali je itekako učinjen određeni pomak”, zaključila je Bjelica Prutina.

(Ne)važeći listići

Irena Hadžiabdić, članica CIK-a govoreći o nevažećim glasačkim listićima istaknula je da su jedne godine izvršili uvid u sve nevažeće listiće u Republici Srpskoj i otvorili kutije da se uvjere da li su to zaista prazni listići.

“I bili su. Mi cijenimo da prazni listići ipak govore o volji birača i da oni ne bi trebali biti nevažeći. Statistički bi se trebali drugačije voditi. Naročito, puno se događa, kad su birači izvan BiH kojima za Opće izbore šaljemo četiri listića, ako se radi o izbjeglicama koji su iz Republike Srpske, vrlo često nam ne vrate listiće ili ga vrate praznog, jer im se ne dopada da moraju glasaju samo za kandidata iz reda srpskog naroda”, kazala je Hadžiabdić.

Dodala je da CIK cijeni taj otpor, ali ne može o tome slobodno govoriti, jer to treba neko analizirati iz više uglova.

“Kad neko ostavi prazan listić, na njemu nije dodat glas, na njemu nije ništa izmanipulisano, onda je to za mene jedna druga poruka”, naglasila je.

Čiji je interes izborna reforma?

U Interresornoj radnoj grupi za izmjenu Izbornog zakona nema članova CIK-a. Suad Arnautović, član CIK-a, kazao je da iako ih nema u Interresornoj radnoj grupi da će biti u funkciji, jer je to radno tijelo Parlamenta.

“Čiji je uopšte interes izborna reforma? Je li to interes grupe stranaka, stranaka na vlasti, pozicije ili opozicije, ili je interes opće javnosti?! Ako je to interes pojedinih stranaka, stranaka na vlasti, onda će se oni zatvoriti i raditi šta hoće. Ići će sa prijedlogom i progurat će ga, a neće biti u interesu javnosti”, naveo je u svom izlaganju Arnautović.

Kazao je i zašto je uveden procenat 20 posto.

“Nisu imali obraza ili snage da zatvore listu, a svi žele da zatvore listu, a ne smiju to uraditi zbog međunarodne zajednice ili standarda”, istaknuo je.

Na seminaru je o izbornom sistemu, zakonodavstvu, procesu i reformama govorio predsjednik CIK-a Željko Bakalar, a o međunarodnim standardima medijskog izvještavanja o izbornom procesu više je rekla ODIHR ekspert Giovanna Maiola.

N1
N1
N1

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare