Gdje završi oduzeta imovina stečena kriminalom?

Vijesti 21. feb 202212:43 > 13:41 0 komentara

Jeste li se nekada zapitali šta se dešava sa oduzetom imovinom u BiH - pogotovo onom koja je stečena kriminalom? Šta se dešava sa objektima čija se gradnja očigledno nikada neće nastaviti i prepušteni su propadanju? Zašto ovakva imovina nije češće usmjerena u humanitarne ili društveno korisne svrhe? Da li bh. zakon to dozvoljava? Da li imamo takvih pozitivnih primjera? Na ova pitanja su za N1 odgovorili Eldan Mujanović sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i Melika Šahinović, projekt menadžerica Centra za promociju civilnog društva.

Šahinović, koja je o ovoj temi za N1 govorila iz perspektive civilnog sektora, ističe kako njima u BiH nisu dostupne statistike o tome koliko je takve imovine koja bi mogla biti iskorištena u društveno korisne svrhe.

Ipak, naglašava, radi se na iznalaženju načina kako ovu vrstu imovine iskoristiti u socijalne svrhe a da bude pod vodstvom udruženja i fondacija Bosne i Hercegovine.

Eldan Mujanović, univerzitetski profesor naglašava da je upravljanje imovinom oduzetom kriminalom, kao i kreiranje statistike na nivou Bosne i Hercegovine posebno zahtjevno jer imamo četiri različita pravna sistema i zakonodavstva.

On je za N1 pojasnio i to gdje ovakva imovina završava.

“Trajno oduzeta imovina postaje vlasništvo onog nivoa vlasti gdje je imovina oduzeta i nadležne vlade bi trebale donijeti odluku o korištenju te imovine”, pojašnjava Mujanović.

Ističe da je novac najčešći oblik oduzete imovine.

“On nakon oduzimanja se uplaćuje na posebne račune ministarstava finansija i on postaje sastavni dio budžeta tog nivoa vlasti. Iznos tog novca se mijenja na dnevnoj osnovi, ali siguran sam da nije malo”, navodi Mujanović.

No, šta je sa zgradama sa velikom vrijednosti, prostorima…kome se one čuvaju?

“Prema saznanjima koja smo dobili od Agencije za upravljanjem imovinom, njima je cilj tu imovinu prodati. U slučaju da se ne proda ili da se ne može prodati – tek onda se donose odluke na koji način bi se imovina mogla iskoristiti”, pojasnila je Šahinović iz Centra za promociju civilnog društva.

Dobri primjeri korištenja oduzete imovine stečene kriminalom za društveno korisne svrhe u BiH: Zabilježeno ih svega nekoliko

Naglašava da se u FBiH, po tom pitanju, može izdvojiti nekoliko dobrih primjera.

“Jednom prilikom je 50.000 dodjeljeno Udruženju ‘Srcem za djecu oboljelu od raka’. Radi se o novcu koji je nelagalno stečen i koji je oduzet. Ipak, to nije praksa, to je nešto što se desilo određenom inicijativom”, naglašava Šahinović.

Dodaje kako to ukazuje upravo na činjenicu da pravni okvir u Bosni i Hercegovivni dozvoljava da se ova imovina da na korištenje, a što je slučaj i u drugim zemljama.

“Imali smo i primjer iz RS gdje je nova kompjuterska oprema koja je oduzeta, dodijeljena državnim institucijama, a drva zaplijenjena prilikom nelegalne sječe šume poklonjena su vrtiću. Zbog toga treba napraviti saradnju između fondacija i udruženja u BiH sa Agencijom za oduzetu imovinu. Od toga bi najveću korist imale marginalizirane grupe”, rekla je Šahinović.

Albanija kao primjer dobre prakse koji će BiH pokušati slijediti

Albanija je prva zemlja u regiji koja je uspostavila model iskorištavanja oduzete imovine za podsticanje poduzetništva.

“Oni su kroz saradnju Agencije za oduzetu imovinu i društvenih organizacija uspjeli pokrenuti biznise, poput pekara, koju vode marginalizirane skupine – konkretno, to su često samohrane majke ili žene preživjele nasilje. Otvoreni su i različiti obrti za mlade sa tjelesnim poteškoćama”, navela je Melika Šahinović.

Gošća N1 je naglasila kako je upravo ovo jedan od načina na koji građani mogu povratiti povjerenje u državu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!