Što je psihološka prva pomoć i kako ju pružiti?

Zdravlje 14. apr 202011:52 > 14:42
Pixabay

Hrvatski zavod za javno zdravstvo pripremio je upute što reći i kako pristupiti osobi koja pati i preplavljena je emocijama uslijed trenutnih kritičnih situacija.

Sami možemo pomoći i više nego što mislimo osobi koja se ne osjeća dobro uslijed potresa, epidemije i preventivnih mjera koje su na snazi. Što reći i kako pristupiti osobi koja pati i preplavljena je emocijama – u tome nam može pomoći vještina psihološke prve pomoći, a održavanje socijalnih kontakata pa i pružanje psihološke prve pomoći moguće je i neophodno i bez fizičkog kontakta.

Održavanje socijalnih kontakata pa i pružanje psihološke prve pomoći moguće je i neophodno i bez fizičkog kontakta.

Znate li što znači psihološka prva pomoć?

To je vještina pažljivog, brižnog i suosjećajanog pristupa i razgovora s osobom koja pati ili je uznemirena.

To nije vještina koja pripada samo stručnjacima za mentalno zdravlje, to je važna životna vještina, vještina koja se može naučiti.

Ona ima za cilj:

1. pružiti pomoć kako bi se spriječilo pogoršanje problema mentalnoga zdravlja

2. promicati oporavak dobroga mentalnog zdravlja

3. pružiti utjehu (emocionalnu potporu, ohrabrenje, perspektivu) osobi

4. očuvati život u slučaju kada postoji rizik da osoba sebi našteti.

HZJZ

Ponekad se pitamo i kako usmjeriti i motivirati prijatelja prema traženju stručne pomoći ili prihvaćanju podrške, kako svojim ponašanjem i razgovorom promicati oporavak, ali i ono najvažnije, kako reagirati kada se brinemo da si nama draga ili bliska osoba na neki način namjerava učiniti ili čini štetu.

Učenje vještine psihološke prve pomoći jednako je važno kao i učenje prve pomoći kod tjelesnih hitnih stanja, kako bismo mogli pravovremeno pomoći osobama koje proživljavaju psihičke (emocionalne) krize. No psihološka prva pomoć i vama samima može pomoći jasnije drugima izraziti svoje potrebe kada ste preplavljeni tugom, strahom ili tjeskobom, ljutnjom, frustracijom ili bespomoćnošću.

Uz ove preporuke podijeljene pokušajte osobi koja pati ili je emocionalno uznemirena pružiti psihološku prvu pomoć, na daljinu kao i s fizičkim kontaktom.

Pronađite prikladan trenutak i način

Preuzmite inicijativu i pristupite osobi u vrijeme kada obje možete razgovarati i na mjestu na kojemu se primjerice obje osjećate ugodno. Iako su istraživanja pokazala da fizički kontakti i osjet dodira igra važnu ulogu u očuvanju našeg mentalnoga zdravlja, našu egzistencijalnu potrebu za socijalnim kontaktom i podrškom možemo ostvariti i preko raznih elektroničkih uređaja s pristupom internetu, od kojih neki pružaju i mogućnost kontakta ‘licem u lice’ na daljinu. To je neizmjerno važno njegovati.

Započnite razgovor npr. ovim rečenicama: Imaš li malo vremena? Rado bih razgovarala s tobom / Voljela bih s tobom razgovarati. Kako si? Kako se nosiš s ovom situacijom? Što ti je najteže? Što ti je posebno teško?

Provjerite i izrazite što ste uočili, što vas brine kada je u pitanju osoba s kojom razgovarate i želite joj pružiti podršku

Provjerite zatim podudara li se to što ste vi uočili s onim što osoba doživljava: Čini mi se da si u zadnje vrijeme… (navedite što ste primijetili); Brinem se zbog…;  Zabrinula sam se…

Objasnite što vas brine, ali i Što se događa?, Kako se ta osoba osjeća?

Budite spremni čuti problem, a ne nuditi rješenja

Voljela bih znati što ti se događa? I slušajte… to je važnije od potrebe da osobi nudite rješenja ili ‘recepte’ kako da si pomogne, ili da ju tješite nekim općenitim frazama. Ne prekidajte ju i ne požurujte dok priča.

No, ne dopustite da vas strah od toga da ćete pitati ili izreći nešto pogrešno spriječi u pružanju emocionalne podrške, važnije je pokazati zainteresiranost i brigu.

Ako osoba ne želi razgovarati, dajte joj do znanja da ste dostupni za razgovor i podršku u nekom drugom trenutku ili ga/ju potaknite da zatraži pomoć nekoga drugog – ponekad to može biti i stručnjak.

Uvažite jedinstvenost doživljaja i iskustva druge osobe

Poštujte osjećaje i viđenje situacije u kojoj se osoba nalazi. Mogu vam pomoći ove rečenice: Ako sam te dobro razumjela, ti si doživio… (navedite što) i osjećaš se… (navedite kako). Tebi se čini?

Ne uspoređujte njihova iskustva s vašim ili tuđim iskustvima i pričama. Poštujte osjećaje i viđenje te druge osobe – oni ne moraju biti jednaki vašim pretpostavkama.

Također je važno izbjegavati procjenjivanje i vrednovanje onog što je ili nije osoba učinila, ili kako se osjeća ili treba osjećati – općenito IZBJEGAVAJTE GOVORITI ŠTO TREBA ILI NE TREBA.

Pitajte što više što se događa, tražite objašnjenja, postavljajte pitanja na koja dobivate opise i primjere, a ne odgovore s da ili ne (tzv. otvorena pitanja kao što su Kako? Što?)

Izbjegavajte pitanja koja počinju s riječju zašto odnosno propitivanja zašto ovo ili zašto ono, to od osobe traži da opravda svoje ponašanje ili osjećaje i dovodi do otpora u komunikaciji.

Ako osoba niječe problem, pokušajte ne uvjeravati je u suprotno – ponovite svoju zabrinutost i činjenicu da ste tu ako vas treba ili u nekom drugom trenutku želi razgovarati.

Ponovite i sažmite što ste čuli ili vidjeli

Pozorno slušati uključuje i povremeno ponoviti i sažeti to što ste čuli (Čujem da (navedite što primjećujete)…, Ako sam te dobro razumio?, Možeš li mi to još malo objasniti…). Pokažite im da ih slušate, npr. ako imate video razgovor klimajte glavom ili govorite aha, hmm…

Time i provjeravate jeste li ih dobro čuli i razumjeli.

Pružite emocionalnu podršku

Pružanje emocionalne podrške najčešće znači biti uz osobu i slušati, povremeno pružiti ohrabrenje i nadu za oporavak. To možete činiti i rečenicama poput Žao mi je što ti se to događa, vidim da ti je teško, Spreman sam te slušati i čuti kako si, Mogu li ti u ovom trenutku nekako ja pomoći…, Što bi ti pomoglo u ovom trenutku.

Važno je prihvatiti da im je teško i jednostavno biti uz njih. Korisno je povremeno pokazati da vidite i čujete kako se osjećaju i ‘potvrdite’ što vidite i čujete: Žao mi je. (Čujem/ Vidim) To je sigurno za tebe bilo vrlo tužno (bolno, teško).

Izbjegavanjte tješenja i obećanja ili uvjerenja za koja niste sigurni da će se dogoditi, rečenice poput Bit će bolje, Nije to ništa, Bolje to nego…, Nije to najgora stvar koja se mogla dogoditi i sl. Takve rečenice ne pružaju utjehu.

Upravo suprotno.

Imajte na umu da ljudi uglavnom imaju resurse da izađu iz krize i da postoje načini za to kolikogod to u ovom trenutku bilo teško, navodi HZJZ.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad