Savjeti roditeljima: Kako pomoći djeci i sebi u ovoj krizi

Zdravlje 20. apr. 202013:54 > 14:01
Podijeli:
Izvor: Pixabay (ilustracija)

Kriza u kojoj živimo, koja između ostalog uključuje izoliranost, gubitak prihoda, strah od bolesti i egzistencije, ostavlja psihološke posljedice. Poseban oblik stresa osjećaju roditelji koji sve to skupa pokušavaju objasniti djeci dok im pomažu da se sami nose s istim problemima.

Klinička psihologinja doc. dr. sc. Bruna Profaca iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba neumorno na razne načine savjetuje roditelje i djecu kako što lakše i bezbolnije prebroditi krizu.

U nedavnom članku objavljenom na stranici Poliklinike, Roditeljski stres i kriza, detaljno je objasnila kako zapravo izgleda stres koji roditelji u ovoj situaciji proživljavaju, što on znači i kako se s njim što bolje nositi. Dio tog članka prenosimo kao savjet roditeljima što konkretno učiniti i kako se postaviti.

Roditeljski stres se obično opisuje kao uznemirujući osjećaj prema sebi i djetetu, a takvu uznemirenost i neugodu roditelj direktno pripisuje zahtjevima roditeljstva koji se pred njega postavljaju, objašnjava Profaca. Zahtjevnost roditeljstva u vrijeme epidemije je neupitna, ali navodi i duhovit primjer jedne mame kako je ona vijedjela situaciju:

“Stres od silnih savjeta kako napraviti maske od muževih gaća, kako pomoći djetetu da svlada online obrazovanje, objasniti adolescentici socijalno distanciranje i preživjeti, obaviti sastanke na tri različite platforme, provjeriti je li dijete još živo, vježbati yogu uz youtube i zračiti, zračiti, zračiti…”

Kako prepoznati roditeljski stres?

Obratite pažnju na svoje tjelesne reakcije koje možete povezati direktno sa zahtjevima roditeljstva: npr. umor, napetost, manjak energije. Zatim, razmislite koje vam se emocije najčešće javljaju vezano uz zahtjeve roditeljstva: možda strah , tjeskoba, ljutnja, zamjeranje…

Koje misaone reakcije uočavate kod sebe: je li to nestrpljivost, negativni stavovi o sebi i djetetu, stalna zabrinutost za budućnost…

Što opažate kod sebe u ponašanju? Jeste li nemirni, razdražljivi, skloni negativnim postupcima prema djetetu i agresivnosti? I je li vam sve te reakcije otežavaju nošenje sa zahtjevima roditeljstva sada? Je li vam se čini da je došlo do promjena u vašem ponašanju, da su vam zahtjevi roditeljstva uznemirujući?

Možda uz svoje reakcije opažate i promjene kod djeteta. Važno je podsjetiti se da su poteškoće kod djeteta koje kod roditelja izazivaju stres, zapravo često i posljedica roditeljskog stresa. U praksi se često tijekom savjetovanja, nakon što je roditelj došao zbog nekog djetetovog problema, psiholozi susreću s potrebom roditelja da njima treba pomoć jer se teško nose sa svim zahtjevima koje roditeljstvo pred njih postavlja, napominje Profaca.

Iznimno je važan i individualan pristup problemima jer ono što je drugima uznemirujuće, vama može biti lako, i obrnuto.

Što učiniti?

– Za početak ne treba puno – zastanite i dopustite sebi da ste pod stresom i priznajte sebi da vam nije uvijek lako. Normalno je da roditeljstvo nosi i frustracije, a u sadašnjem vremenu krize još i više.

– Razmislite koje su vam sada situacije povezane s roditeljstvom stresne. Jesu li to slične situacije kao i prije krize? Ili neke nove? Moguće je da zahtjevnost sadašnje situacije zaista dovodi do neke drukčije iscrpljenosti nego što je to bilo prije.

– Obratite pažnju na signale koje vam šalje tijelo i kada ih opažate, to su signali za pogled unutra, ali pogled prema van – koje situacije vas dovode do stresa.

– Razmislite što činite kad vam je s djetetom neka situacija teška. Iako nezadovoljni, nastavljate se truditi „jače“, ali s porastom frustracije? Gubite glavu? Vičete? Kažete kako ništa ne pomaže? Bolje je zastanite, nađite način da se smirite, a onda ponovno razmotrite situaciju. Ako vam je teško iz drugog ugla vidjeti, pogledajte je kao da je to situacija u kojoj je vaša prijateljica/prijatelj. Možda ćete se tada lakše prisjetiti nekih drugih postupaka.

– U vremenu krize sigurno pokušavate naći neku novu rutinu. Rutina pomaže, to je odlično. Ali razmislite jeste li planiranju prišli perfekcionistički, kao novom projektu, kao dodatnom pritisku. To ne pomaže. Podsjetite se da ne morate biti savršeni, smijete odstupiti od raznih pravila.

– Dopustite sebi da vam razdoblje prilagodbe na krizu traje i dulje i možda u slijedećim danima nekim situacijama recite “ne”. Nedostatak direktnih kontakata čini da smo na telefonu više nego ranije, jer nam kontakti na taj način trebaju. Razmislite je li vam baš svi trebaju.

– Pokušajte više vremena tijekom dana posvetiti zajedničkim ugodnim i zabavnim aktivnostima članova obitelji, s djecom, i svakako, individualno sa svakim djetetom… Zajedničko kuhanje, pospremanje fotografija ili preslagivanje ormara može biti jako zabavno.

– Obitelji nisu navikle živjeti izolirano. Umorili ste se od “igre dućana”, dosadilo vam je kartanje, slušanje djece “tko je prvi počeo”, “tko je gurnuo koga”… Da, najviše na svijetu ih volite, ali je normalno da ste emocionalno iscrpljeni… Priznajte te trenutke. Ne morate biti najbolji i najkreativniji, ovo je maraton tijekom kojeg postoje lakše i teže dionice, bolji i lošiji dani.

– Pokušajte u sadašnjem vemenu krize naći barem kratki dio u danu koji će biti samo vaš, vaš predah, “vaših pet minuta”, vaša kava na prozoru, vaš omiljeni film, serija. Za to vrijeme ne trebate dopuštenje, to je vaša potreba.

– Iako je u nekim obiteljima to lakše reći nego napraviti, razmislite o tome kako su podijeljene svakodnevne aktivnosti u obitelji. Ne morate raditi neke stvari samo zato što mislite da ih radite najbolje, dajte priliku i drugima da budu s djetetom, podijelite roditeljske zahtjeve s partnerom/partnericom, drugim članovima obitelji ako ih imate.

– Kao i u drugim stresnim situacijama, i kod roditeljskog stresa, dobro je primijeniti sve ono što nam inače pomaže (i prije krize je bilo puno stresa). Prisjetite se svojih načina nošenja sa stresom od prije (možda ste ih zaboravili), u čemu ste bili kreativni, pokušajte s nekom metodom opuštanja i relaksacije, odlučite se za nešto novo o čemu ste razmišljali a niste do sada primijenili.

– Razmislite možete li s nekim razgovarati kad vam je teško? Razmjena iskustava s drugim roditeljem, prijateljima, članovima obitelji, može puno pomoći. Ako ne tražite podršku, možda je nećete ni dobiti i tada frustracija raste. I tražite podršku od onih koji vam odgovaraju.

– Ukoliko kod sebe uz opći stres prepoznajete i roditeljski stres, potražite pomoć. Danas je stručna pomoć dostupna telefonom, mailom… Kroz savjetovanje i kroz ponovno zajedničko procjenjivanje različitih roditeljskih situacija koje su vam teške, možda ćete ih vidjeti na nov način i time uspostaviti osjećaj kontrole nad njima. To dovodi do većeg samopouzdanja u roditeljskoj ulozi i čuva vas u ovim vremenima.

“I vi i vaše dijete/djeca ste posebne osobe sa svojim specifičnostima. I kao i uvijek kod stresa, a sada u vrijeme krize osobito, što je drugima uznemirujuće u tom odnosu, vama ne mora biti tako. I obrnuto, naravno, vas može uznemiravati ono što druge ne muči. Zato uzmite vrijeme, budite strpljivi i tražite podršku jer nam svima sada treba osjećaj da nas drugi razumiju”, napominje psihologinja Bruna Profaca na kraju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad