Koliko je novac prljav i opasan po naše zdravlje?

Zdravlje 10. okt 202018:31 > 19:13
Shutterstock

U vrijeme pandemije COVID-19 svi smo postali svjesniji mnogih mjesta na kojima klice mogu da žive, od određenih površina do predmeta koje svakodnevno koristimo. Jedna od takvih stvari je i novac za koji se vjeruje da može da bude posebno prljav. Zato se mnogi tokom pandemije koronavirusa trude da koriste bezgotovinsko plaćanje. A da li je li to uopšte potrebno?

Tokom posljednjih šest mjeseci mnoge prodavnice i restorani prešli su na bezgotovinsko poslovanje.

Još u martu Južna Koreja je na dvije sedmice uklonila sve novčanice iz opticaja zbog dezinfekcije, a neke je čak i spalila kako bi usporila širenje bolesti. Kina je preduzela slične korake čak i ranije, još u februaru.

Mjesecima nakon početka pandemije Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC ) objasnili su da prenos putem površina možda nije tako uobičajen kao što se prvobitno strahovalo. Ali to ne znači da je papirni novac potpuno čist. Pa, koliko je novac uopšte prljav?

“Kao ljudi, prekriveni smo mikrobima”, rekao je za HuffPost Filip M. Tierno, profesor mikrobiologije i patologije na Medicinskom fakultetu Grosman.

Još 2014. godine istraživači iz Centra za genomiku i biologiju u Njujorku identifikovali su otprilike 3.000 vrsta bakterija na dolarskim novčanicama iz banke na Menhetnu. Ti mikrobi  su uključivali bakterije povezane s trovanjem hranom, stafilokoknim infekcijama, čirevima želuca i upalom pluća.

Prema podacima “Federal Reserve”, dolarske novčanice obično cirkulišu između šest i sedam godina, tako da ima mnogo mogućnosti za prikupljanje klica.

Studija iz vazduhoplovne baze “Wright-Patterson” u Ohaju testirala je 68 novčanica i otkrila da je 94 odsto bilo kontaminirano bakterijama.

“Obično ljudi talože bakterije iz tri područja na tijelu – respiratorni sekret iz nosa i usta poput streptokoka, kožni organizmi poput stafilokoka i fekalne supstance”, rekao je profesor Tierno.

“Srećom po nas, nije sve patogeno, a mi imamo imunološki odgovor koji pokušava da se bori protiv infekcije”, rekao je profesor i dodao:

“Potreban je određeni broj organizama da izazovu infekciju, koja varira zavisno od patogena. Da bi tijelo bilo zaraženo salmonelom, trebali biste da unesete veliku količinu bakterija kako biste promijenili normalnu crijevnu floru, dok teoretski samo nekoliko virusnih čestica može da dovede do epizode norovirusa”, objasnio je profesor i dodao da naučnici još uvek proučavaju koronavirus kako bi videli koliko je virusnih čestica  potrebno za prevladavanje imuniteta.

Tierno je također primjetio da je na papirnim novčanicama pronašao više mikroba nego na kovanicama, 

“Kovanice imaju metalne komponente poput nikla, bakra, srebra i cinka, od kojih neke mogu da budu antimikrobne”, objasnio je profesor i dodao da je to razlog zašto se na kovanicana nalazi manje mikroba.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad