Imunolog Čičin-Šain za N1: Trebat će nam i vakcine i lijekovi protiv korone

Zdravlje 24. jul. 202122:10 > 25. jul. 2021 07:281 komentar
Podijeli:

Svjetska vijest bila je da je međunarodna istraživačka grupa naučnika Luke Čičina-Šaina, virusnog imunologa nadomak lijeku protiv Delta soja koronavirusa. Izolovali su antitijelo koje reaguje na novi soj i sprečava dalje širenje virusa kroz organizam. U ekskluzivnom intervjuu za N1 o ovom svjetskom otkriću govorio je prof.dr. Luka Čičin-Šain.

“Nakon što su iz seruma bolesnika koji su preboljeli koronu izolovana antitijela kod mene smo u laboratoriju, testiranjem pokazali da postoje antitijela, određeni klonovi antitijela koja vrlo efikasno neutralizuju virus, blokiraju njihov ulazak u ćelije i tako ga čine neinfektivnim. To smo pokazali, ne samo u kulturi ćelija, nego i u eksperimentalnim životinjama”, pojasnio je Čičin-Šain.

Upitali smo ga da li bi novi lijek mogao dobiti upotrebnu dozvolu za pola godine.

“Budući novi lijek će ‘ciljati’ na svakoga kome je potreban, poručuje imunolog svjetskog glasa. Sada slijede klinička istraživanja u kontrolisanim uslovima na dobrovoljcima, potom druga faza na dobrovoljcima koji su bolesni, te treća koja se radi na većem broju ljudi, koja rezultira čvrstim statističkim podacima koji pokazuju u kojoj mjeri je lijek efikasan i da li definitivno pomaže ljudima. U idealnim uslovima za šest mjeseci sva istraživanja će biti završena”, naveo je.

O efikasnosti i djelovanju lijeka

Govoreći o mogućoj efikasnosti i brzini djelovanja ovog lijeka koji je u fazi kliničkih istraživanja, Luka Čičin- Šain ilustruje nam ono što su do sada vidjeli u organizmima.

“On djeluje pratično odmah, jer blokira da se virus veže za površinu stanice, a ako se virus ne može vezat za površinu stanice, za površinu ćelije, onda ne može ni ući u nju i ne može početi svoj infektivni proces. To znači ako se virus ne razmnožava u ćelijama, onda nas ne može učiniti bolesnima- tako da on djeluje doista na samom početku, sprječava i prekida taj lanac širenja virusa- što je jedan dosta efikasan način da mu stanemo ukraj”, rekao je za N1 Čičin-Šain.

“Pucati iz svog oružja” protiv koronavirusa

Uz vakcinaciju će biti potrebna i nova terapija lijekovima, pojasnio je ovaj naučnik, virusni imunolog. Kako je istakao, nama treba i jedno i drugo.

“S jedne stane, lijek ne može biti zamjena za vakcinu. U siromašnim državama, u Aziji i Africi, ogroman broj ljudi ne može sebi priuštiti lijek, ali vakcina koja je jeftinija može pomoći da se široki slojevi takvih ljudi ipak zaštite te se epidemija u takvim sredinama zaustavi. Ali, s druge strane, vakcina sama po sebi neće zaustaviti širenje epidemije baš kod svakog čovjeka. Nekih 90 do 95 posto ljudi su zaštićeni, ali ostaje nam tih pet do 10 posto, koji nisu. Onda kod njih može doći, ne samo do razvitka bolesti, nego u nekim slučajevima ta bolest može biti vrlo teška. Takvim ljudima moramo biti u stanju nešto ponudit, da se izliječe, ako se teško razbole“, naglasio je ovaj naučnik.

Ima toliko lijekova koji su u fazama istraživanja te profesor Čičin-Šain vjeruje da ćemo do kraja ove godine ili početka naredne imati prve lijekove na tržištu, koji će moći funkcionisati.

“Nama je potrebno pucati iz svog oružja protiv ovog virusa. Trebaju nam i vakcine i lijekovi i onda još k tome mjere ponašanja, koje su razumne, gdje izbjegavamo kontakte, kako bi smo stali na kraj ovoj pandemiji”, kazao je Čičin-Šain.

Stimulacija za vakcinaciju

Govoreći o vakcinaciji, Čičin-Šain je istakao da je riječ o usporenom procesu u cijelom svijetu u kojem je većina zaraženih delta sojem. Spomenuo je i skepsu prema vakcinaciji u odnosu na benefite koje ona nudi.

Projicirao je da će se virus i u narednom periodu razvijati i mijenjati, imati nove sojeve i mutacije, ali kaže da postojeće vakcine štite u značajnoj mjeri i protiv novih sojeva, alfe i delte, koji sada uzimaju maha.

“Vakcine djeluju veoma dobro i efikasno. Ja koristim ovu priliku da pozovem sve da ako još se nisu vakcinisali, da to naprave, jer im je rizik od vakcine daleko, daleko manji od rizika koji imaju ako se slučajno zaraze”, naglasio je Čičin-Šain.

Skepsa protiv vakcinacije

Komentarišući skepsu pritiv vakcinacije rekao je kako je ona “napravljena”.

“Ne postoje nikakvi znanstveni razlozi na kojim bi se ta skepsa temeljila. To su uglavnom naklapanja i rekla- kazala priče, gdje se uzimaju informacije van konteksta, plasiraju i šire kako bi se ljude, iz meni ne baz sasvim jasnih razloga, preplašilo i udaljilo od cjepiva. Vakcine su itekako efikasne. Nuspojave koje postoje su razumne, sa njima možemo izaći na kraj. Ozbiljnije pojave su izuzetno rijetke. Strah od vakcina je prenapuhan, a strah od rizika od infekcije pada u drugi plan- što bi trebalo racionalno shvatiti. Mi imamo mogućnost prevenirati ovu infekciju i bolest i trebamo to koristiti”, naveo je.

Na pitanje postoji li “demokratski” način usmjeravanja ljudi ka imunizaciji, jer taj broj stagnira ili je sve manji u Evropi i regiji , Čičin- Šain je stava da ne treba nametati ljudima kazne jer nisu vakcinisani.

“Ali ako ljudima koji jesu vakcinisani dajemo neke beneficije, dajemo mogućnost da u društvu se mogu slobodnije kretati, onda ljudima koji se još nisu cijepili stoji da slobodno odaberu da se testiraju vrlo često ili da se vakcinišu. To onda nije nedemokratski, nego je to slobodan izbor ljudi da na kraju odluče na koji način će osigurati da ljudi oko njih budu sigurni, da neće biti kliconoše i da neće izlagati ljude oko sebe nekom riziku što je na kraju u skladu sa jednom liberalnom demokratijom, jednom društvu kojem mi svi skupa težimo”, stava je Čičin-Šain.

Kako isplanirati promociju vakcinacije?

Pitali smo ovog naučnika, kako vidi, na primjer plan, u jednoj Bosni i Hercegovini sa malim brojem vakcinisanih, organizaciju masovne vakcinacije i promociju vakcinacije ?

“Mislim da treba razmišljati i dalje da se ljudi prosvijetle, da se ljudima rastumači, da im se priđe kako bi se zadobilo njihovo povjerenje, a onda u nekom trenutku treba dati jasne stimulanse za vakcinaciju. Treba ljudima koji su vakcinisani, s tim što su oni kao imunizovani smanjili rizik da mogu prenositi infekciju, dati neke slobode kretanje koje će biti atraktivne i ovim drugima i onda na kraju da svako od nas treba da se želi vakcinisati. To su načini gdje se poštuje lična sloboda, a ne način da ona postaje anarhija i dovodi do toga da ‘tvoja sloboda ograničava moju'”, poručio je na kraju intervjua virusni imunolog Čičin-Šain.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar