Tokom pandemije ugroženo je i fizičko i psihičko zdravlje. Psiholozi kažu: mentalno zdravlje svih građana trpi, prije svega zbog ogromne zasićenosti i potrebe da se vidi svjetlo na kraju tunela, a u biti tog svjetla još uvijek nema.

Građani BiH – dobro znaju da trpe, potiskuju i ne brinu o svom fizičkom i psihičkom dravlju dok baš ne zagusti. Razlozi su brojni… Od onih koji se tiču navika, mentaliteta, do onih koji se tiču novčanika. Na koji način pokušavaju da u ovom vremenu ojačaju, fizički i mentalno, pitali smo ih.

“Povremenim druženjem, šetnjama, sa unucima igra…”

“Šetam gdje nema naroda, nije bitno šetati da me neko vidi, bitno je da ja šetam za sebe to je broj jedan. Radim u kući što nikad nisam radila. Volim čitati.”

“Imam neku baštu, to radim tim se zanimam.”

“U planine, u brda, pošto ja živim vamn grada… najčešća je šetnja, to je jedino što bi mogao da priuštim na ovom vaktu.”

“Vjerovatno se svaki um bori na svoj način… Ja pokušavam život nekako organizovati po obrascima nekim, šablonima. Haj'mo kafu popiti, kokice napraviti, cedevitu…”

Preporuka pulmologa

Postcovid zajednički – čekamo, postcovid lični mnogi upravo žive, sa nimalo lakim posljedicama preležane zaraze.

“Te posljedice su ne toliko u smislu plućne funkcije, to se dosta dobro oporavi kod mnogih, međutim posljedice u smislu mišićne slabosti, kognitivnih promjena, počne se zaboravljati… česti su emocionalni problemi, nešto kao PTSP”, rekao je Ognjen Gajić, pulmolog i specijalista intenzivne njege na američkoj Mayo klinici.

Preporuka pulmologa su postcovid klinike.

“Čini mi se da to i u Sarajevu ima, da postoje klinike koje su posvećene bolesnicima koji su preživjeli teže forme bolesti gdje je jedan interdisciplinarni pristup fizikalni terapeut, psiholog, pulmolog, opšti ljekar – naprave neki plan da se što bolje bolesnik može vratiti u normalne životne funkcije”, istaknuo je Gajić.

Lijepo vrijeme donosi veće mogućnosti za bavljenje fizičkim aktivnostima, bar na otvorenom dok fitnes centri ne rade.

“Vjerujem da će u ljudima još više svijest da proradi i da će se nakon ove situacije još više okrenuti zdravlju, fizičkoj aktivnosti“, kazao je Edin Šabanović, fitnes trener.

Savjet psihologa je: Naći aktivnosti koje nas tokom dana smiruju, koje nam omogućavaju da spustimo adrenalin, da funkcionišemo sa dovoljno kapaciteta, da donosimo dobre odluke.

Savjet za svaki dan

“Često razmišljamo kada će sve ovo završiti. I tu je stvar vrlo jednostavna, završiće onog trenutka kada završi. Nećemo ništa doprinjeti time da stalno razmišljamo kad će kraj… biće onog trenutka kada bude, i to ne samo za nas nego za čitav svijet. Dakle, treba se posvetiti i razmišljati sada i ovdje. Šta je to što ja mogu uraditi za sebe i za svoju porodicu u ovom trenutku, da je dovoljno konstruktivno, da je dovoljno smirujuće i da nas vodi ka tom nekom pozitivnom izlazu dan po dan, doslovno, dan po dan”, rekla je Dženana Husremović, profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu i prorektorica za nastavu i studenska pitanja Univerziteta u Sarajevu.

Husremović ističe da je najbolji savjet za svaki dan – ne baviti se stvarima na koje ne možemo uticati.

“Često čujemo od građana – kako se ovo desilo, šta su uzroci… Jako puno se analizira, razmatraju se negativne informacije… Jako puno se pridaje njima značaja i troši se mentalna energija na te pretjerane analize, u ovom trenu to nije konstruktivno ponašanje, u ovm trenutku imamo to što imamo”, istaknula je Husremović.

A imamo, sve dok nas ima, i razloge zbog kojih se vrijedi potruditi da kroz sve ovo prođemo što bezbolnije, i u fizičkom i u psihičkom smislu.