Vakcinu ne bi trebalo da prime osobe sa akutnom infekcijom - pa se postavlja pitanje da li se treba testirati na COVID-19 prije vakcinacije? Tu je i strah od posljedica ako vakcinu primimo u trenutku inkubacije, kada smo već zaraženi. Imunološkinja Emina Milošević daje odgovore na ove dileme.

Ukoliko u trenutku dolaska na vakcinaciju imate sumnjive simptome koji bi mogli da ukazuju na COVID-19, ljekar bi to trebalo da primijeti.

“Prije vakcinacije se obavlja ljekarski pregled – pogledat će vam grlo i pitati vas da li imate temperaturu. Evo konkretno, meni su temperaturu mjerili u domu zdravlja gdje sam primila vakcinu tako da je to prva prepreka preko koje se ne prelazi. Također će vam pogledati pluća, pitati vas kako se osjećate i da li pijete nešto od lijekova”, pojašnjava za Nova.rs Emina Milošević.

Možda će nekom pasti na pamet da provjeri da li u trenutku neposredno prije vakcinacije ima koronu, pa će poželiti da uradi PCR ili antigenski test. Znamo da se simptomi korone ispoljavaju nekada i nakon sedam dana od trenutka infekcije, pa neko stoga može imati bojazan da je u periodu inkubacije.

Imunološkinja Milošević objašnjava da ni tada nema potrebe za testiranjem, jer nema opasnosti od eventualnih komplikacija.

“Ni na koji način vakcina neće doprinijeti bolesti, ni pogoršati, ali ni poboljšati imuni odgovor u tako kratkom roku. Zato što vakcina ni na koji način neće uticati na tok bolesti ako je neko u fazi inkubacije. A isto tako treba da se zna da ako neko, u nekom trenutku nakon vakcinacije, dobije pozitivan PCR ili antigenski test, to je samo infekcija. Vakcina ne može da prouzrokuje pozitivnost na COVID-19”, objašnjava ona.

Dakle, možete se zaraziti poslije prve doze vakcine, jer imunitet se u potpunosti gradi tek nakon druge dobijene doze.

Nema smisla ni raditi serološke testove prije vakcinacije, jer oni nisu pouzdan znak da ste preležali COVID-19, a još manje da ste stekli imunitet na virus, ističe dr Milošević..

“Antitijela koja se određuju serološkim testovima koje radimo, uglavnom određuju antinuklearna antitijela. A ta antitijela nisu naročito značajna u odbrani organizma od virusa, a određuju se testovima jer ih je najviše. Pa kad vam je serološkim testom cilj da vidite da li je neko nekad imao COVID-19, onda se to radi. Ali oni nisu ekvivalent toga da neko ima adekvatne količine antitijela na S protein, koji uzrokuje vakcina, i da samim tim praktično ima imuni odgovor”, rekla je Emina Milošević.