Svako može pomoći u sprečavanju samoubistva: Kako u ljudima vidjeti ljude?

Zdravlje 23. nov 202211:33
Izvor: Pixabay

Više od 400 osoba u BiH okončalo je svoj život u prošloj godini. Pravila nema, mladi ljudi, situirani, starije osobe, samci ili porodični ljudi. Može li i kako društvo pomoći u prevenciji suicida? Nermina Vehabović - Rudež, psihologinja i psihoterapeutkinja poručuje kako možemo pomoći drugima da ne dođe do najgorih scenarija. U razgovoru za N1 dala je savjete i kako da malim koracima pomognemo onima koji su nam najbliži te kako da u ljudima ponovo pronađeno ljude.

“Ljudi s osmjehuju, a ne osjećaju se dobro”

“Možda je prejaka riječ kako mi možemo druge spasiti, ali možemo. Prvo pokazivanjem sopstvenim primjerom kako se čovjek može brinuti o sebi. Ako se ja brinem o sebi to može biti dobar primjer za širi krug ljudi koje poznajem i to se prenosi. Bitan je osjećaj zadovoljstva. Društvo generalno, država – zajednica kao Bosna i Hercegovina, svim svojim potezima koji idu na ruku građanima radi prevenciju psihičkih oboljenja, stanja i prevenciju suicida. Kako? Tako što obezbjeđuje uslove za život u kojima će ljudi umanjivati brige za materijalno, stvarati ekološke uslove jer čak i zelenilo utječe na ljudsku psihu pa i raspored zgrada. Politička stabilnost isto utiče. Bez obzira na ono što društvo može uraditi, šta svaki pojedinac može to je kreirati bolje međuljudske odnose. Ali to je ogroman zalogaj. Ne morate posmatrati da li je nekome loše. Ljudi se osmjehuju, a ne osjećaju se dobro, ili plaču, a osjećaju se dobro. Dovoljno je da smo zainteresirani za prve do nas – to su naši roditelji, djeca, radne kolege i komšije. To je prvi krug koji je oko nas gdje mi kroz zajednički razgovor i druženje i podršku pružamo jedni drugima osjećaj sigurnosti”, kazala je Vehabović – Rudež.

Jesmo li zainteresirani za ljude oko nas?

Vehabović – Rudež smatra kako ne odvajamo dovoljno vremena za ljude oko nas. Jedan do razloga je i previše obaveza pa je kao primjer udaljavanja navela i to kako danas umjesto telefonskih razgovora, snimamo poruke.

“Šta radimo s radnim kolegama? Vrlo često ih ne primjećujemo. U svojim poslovima smo. Imamo poslove gdje se u uredu kolege dopisuju putem maila o radnim zadacima. Ne treba puno vremena, dovoljno je da se napravi pauza na radnom mjestu, popijete kafu i porazgovarate o životu. Nekada je dijeljenje sopstvene priče olakšavajuće za drugog. Sada se desilo da niko ne priča o problemima javno jer je to znak slabosti. To je osnova većine poteškoća posebno kod mladih ljudi i onih u najboljim godinama. Mora se dati slika ‘da sve savršeno radim jer su svi preko puta mene neprijatelji’. Prestali smo u ljudima vidjeti ljude. A ljudski je imati i rješavati problem, nemati fizičku snagu, biti debeo, biti mršav. Vratimo se postavkama ljudskosti. Trebamo težiti da budemo dobro. Evo danas sam na radnom mjestu, danas tražim neku vrstu zadovoljstva u svom poslu i životu, a sutra ćemo vidjeti šta će biti dalje. Ali danas ne moram biti savršeno možda me nešto ometa”, kazala je.

Zašto “moramo biti savršeni”?

“Svijet i trend su nas doveli do toga. Tehnologija. Napredujemo jako brzo u tehnologiji. Tokom sedmice imate novi softver, ali nismo spremi da prepoznajemo i promijenimo pogled na ljudske odnose. Samoubistva izvrše i sprotaši. Zašto? Prije je bilo u zdravom tijelu zdrav duh, to znači da je sportista neko ko je psihički stabilan. Više ništa nije uživanje. ‘Moram imati vrhunsku snagu, biti vrhunski sportista, nadmašiti samog sebe’. Više se ne uživa, već se rade stvari radi samih sebe. Učim strane jezike ne da bih znala pet jezika već mi predstavlja užitak. Ljudi trebaju raditi stvari koje vole ne radi stvari već da im bude užitak. Kuhanje – ako pravim jela i uživam u tome, ako je to samo forma to može biti patnja”, kazala je.

Ističe kako se dosta toga promijenilo i da “živimo neku formu koju je neko zadao”.

“A da pitate ko je zadao – ne znamo. Ženi se i udaje da bi se napravila svadba, ne da bi ljudi bili zajedno. Ovo sve čujem od ljudi i posmatram iz okruženja. Putuje se da bi se fotografisalo. Onda doživljavate nezadovoljstvo jer sve postaje besmisleno. Odlaskom na tretman ljepote, kupovinom nekog dijela alata ili stvari mogu priuštiti dio zadovoljstva, ali ugodno se kreira u kontaktu s ljudima. Svako od nas treba ulagati u odnose, prepoznati kada trebaš šutjeti, da naprimjer kolegici smeta buka itd. Razgovor prije svega”, navela je.

Šta je okidač za suicid?

“Postoji nezadovoljstvo koje je dugotrajno i tinja u čovjeku. Postoji bolest kao što je depresija koja dugo traje, ali se vanjski faktor ne vidi. Postoje  iznenadne životne situacije koje se čine da ne možete riješiti. Gubitak posla odnosa ili dug gdje osoba ne vidi perspektivu za život. Tu je i korištenje opijata. Ali sve to potiče od nekog odnosa prema samom sebi i odnosima u našoj okolinu. Negdje je bili kraćeg daha, negdje traje jako dugo. Puno ljudi će reći da su imali nesretno djetinjstvo, ali to nije do vas, neki ljudi su napravila da imte takav odnos u porodici. Ali kada sam odrasla mogu raditi na tome da prevaziđem te sheme koje nosim, raditi s psihologom, psihoterapeutom – ovo je moje život i ja ga uređujem i mogu napraviti da izgleda bolje nego što je bilo u djetinjstvu. To je odgovornost za sopstveni život. Stvari nisu ni crne ni bijele. Puno je sivog. Ako mi formalizujemo sve što radimo, onda nema smisla. Ako dolazim na posao da odsjedim osam sati, onda me ne zanima šta moji klijenti pričaju. Formalizovanje braka – susretnem se s mužem, popričamo i svako na svoju stranu. Kažu ne svađamo se, to nije znak da se ljudi ne vole ako se svađaju. To može biti znak da se ukaže na nezadovoljstvo i prodrma se nešto i riješi”, poručila je Vehabović – Rudež.

Treba ti savjet ili psihološka pomoć? Besplatno pošalji poruku ili pozovi “Plavi telefon” (080 05 03 05) svakim radnim danom od 9 do 22 sata i razgovaraj o problemu koji imaš. Razgovor je potpuno povjerljiv i anoniman.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad